Nekoliko studija posljednjih godina sugeriralo je da bi ključni sustav struja Atlanskog oceana – Atlantic Meridional Turning Circulation ili AMOC – mogao biti na putu prema kolapsu. Sustav je oslabljen toplijim temperaturama oceana i poremećenom slanošću uzrokovanom klimatskim promjenama.
To bi značilo da će radikalno oslabjeti topla Golfska struja koja nosi topla strujanja uz obale Europe.
CNN pak navodi da novo istraživanje koje je u procesu recenzije, koristi najsuvremeniji model kako bi se procijenilo kada bi moglo doći do ovog urušavanja. U toj studiji sugerira se da bi se kolaps mogao dogoditi između 2037. i 2064. godine. Ovo istraživanje sugerira da je vjerojatnije da će se kolaps dogoditi do 2050. godine, prenosi portal Energetika.
Kolaps AMOC-a mogao bi dovesti do brzog porasta razine Atlantika za čak 70 cm, naglog i ozbiljnog pada temperatura diljem sjeverne Europe i ozbiljnog poremećaja monsuna diljem Azije.
Što je voda hladnija i slanija, to je njena gustoća veća i njena masa lakše tone. Dok ako je voda topla i slatka (tj. nije slana), lakša je i stoga se više zadržava na površini.
Upravo ta razlika u gustoći omogućuje toplim strujama da se kreću od Ekvatora prema Arktičkom krugu, donoseći toplinu u regije sjeverne Europe. Jednom kada stignu do svog odredišta, vodene mase se ohlade, postanu guste i potom potonu, stvarajući ponovno put toplim strujama s Ekvatora. To je proces koji je tijekom proteklih 10.000 godina omogućio održavanje umjerene i uglavnom stabilne sjevernoeuropske klime.
Danas, međutim, zagrijavanje mora i topljenje leda sprječavaju potonuće vodenih masa. Znanost smatra da ogromne količine leda koji se otapa izlijevaju nevjerojatnu količinu svježe vode u sjeverni Atlantik. Sve manje i manje slane i toplije vode pomažu u usporavanju opće cirkulacije strujanja.
Rapidno zahlađenje
Dođe li doista do kolapsa AMOCA-a, dijelovi svijeta postali bi neprepoznatljivi. U desetljećima arktički led počeo bi se širiti jugu, a nakon 100 godina proširio bi se sve do južne obale Engleske. Prosječna temperatura u Europi bi pala, kao i u Sjevernoj Americi. U slučaju kolapsa AMOC-a, istraživači predviđaju da bi neki europski gradovi mogli doživjeti pad temperature od 5 do 15°C u nekoliko desetljeća. U nekim bi područjima učinci bili još gori: veljače u Bergenu u Norveškoj mogli bi postati hladniji za 3,5°C svakog desetljeća.
Amazonska prašuma doživjela bi potpuni preokret u svojim godišnjim dobima; trenutna sušna sezona postala bi kišna, i obrnuto.
Donedavno se mislilo da je kolaps AMOC-a malo vjerojatan u ovom stoljeća, no to se promijenilo. “Sada postoji pet radova koji sugeriraju da bi se to moglo dogoditi u ovom stoljeću, ili čak prije sredine stoljeća. Moja opća procjena sada je da je rizik da prijeđemo prijelomnu točku u ovom stoljeću vjerojatno čak i veći od 50%.” rekao je Stefan Rahmstorf, oceanograf sa Sveučilišta Potsdam u Njemačkoj koji nije bio uključen u najnovije istraživanje.