Vođa ND Andonis Samaras pozvao je sve stranke “koje su za opstanak Grčke u zoni evra” da se “u ovom kritičnom času” okupe u “vladi nacionalnog spasa”.
Prema prvim procenama, u Skupštinu će ući Nova demokratija koja je osvojila 131 mandat, Siriza 69, PASOK 34, Nezavisni Grci 20, Hrisi Avgi 18, Demokratska levica 16 i Komunistička partija Grčke – 12 mandata.
Pročitajte još:
– Van Rompej i Barozo: EU će nastaviti da pomaže Grčkoj
– Austrija očekuje formiranje proevropske vlade u Grčkoj
Nova demokratija je, prema dosad prebrojanih 45 odsto glasova, osvojila 30,37 posto, koalicija levice Siriza 26,18, a socijalistički PASOK 12,73. Nezavisni Grci osvojili su 7,44 odsto glasova, Zlatna zora 6,97, Demokratska levica 6,03, a Komunistička partija Grčke 4,44, saopštila je Centralna izborna komisija..
Samo dve prvoplasirane stranke popravile rezultat u odnosu na prethodne, takođe prevremene parlamentarne izbore, održane 6. maja, ističu grčki mediji. Ti izbori, posle kojih nije bilo izrazite većine, niti koalicione vlade, potopili su Grčku u političku maglu, izazivajući frustraciju u Evropi i “privremeno” obustavljanje isplate tranše od 2,6 milijardi evra pomoći.
Vođa prvoplasirane Nove demokratije (ND) Andonis Samaras je, u prvom obraćanju posle izbora, pozvao sve stranke “koje su za opstanak Grčke u zoni evra” da se “u ovom kritičnom času” okupe u “vladi nacionalnog spasa”.
Prema oceni analitičara, ta formulacija gotovo automatski isključuje Sirizu jer ona zahteva otkazivanje sporazuma sa stranim poveriocima, što oni tumače kao “samoisključivanje” Grčke iz zone evra i njen povratak na drahmu.
SAD: Vlada što prije
Bela kuća čestitala je građanima Grčke na sprovođenju izbora u teškim vremenima. “Nadamo se da će uskoro biti formirana vlada, koja će načiniti napredak u ekonomskim izazovima sa kojima se suočava grčki narod. Kao što su već rekli predsednik Barak Obama i mnogi drugi svetski lideri, u interesu je svih da Grčka ostane u evrozoni i sprovede dogovorene reforme”, saopštila je Bela kuća, prenosi BBC.
Predsednik trećeplasirane stranke, socijalističkog PASOK-a Evangelos Venizelos je zbog raspodele poslaničkih mesta, koju izgleda da objavljivanje preostalih rezultata glasanja neće bitno promeniti, pozvao pobednika Samarasa da formira koalicionu vladu koju bi činili Nova demokratija, Siriza, PASOK i Demokratska levica. Ta grupacija imala bi jaku većinu sa 240 do 300 glasova, smatra on.
Predsednik Sirize Aleksis Cipras je, međutim, već po objavljivanju prvih rezultata rekao grčkim medijima da ne želi ni da pokuša da formira vladu, ako u tome ne uspe prvoplasirana Nova demokratija.
Mediji zaključuju da upravo zato može nastati “velika koalicija” koju bi činile dve tradicionalne stranke – Nova demokratija i PASOK, i Demokratska levica, sa ukupno 181 poslanikom. Sve tri partije se zalažu za ostanak u zoni evra, uz pregovore sa poveriocima o merama za stimulisanje privrednog razvoja, koje bi omogućile Grčkoj da lakše vrati veliki državni dug.
Po Ustavu, predsednik Republike Karolos Papuljas će u ponedeljak u podne vođi prvoplasirane stranke Andonisu Samarasu dati mandat da formira poslaničku većinu i novu vladu, za šta će on imati tri dana.
Agencija AFP prenela je da je Nemačka spremna da obezbedi Grčkoj još vremena kako bi sprovela reforme. Nemački šef diplomatije Gvido Vestrvele izjavio je da bi Nemačka mogla da obezbedi Grčkoj dodatno vreme za sprovođenje reformi, ali nije naveo detalje.
“Neće biti suštinskih promena u aranžmanu sa Grčkom, ali mogao bih da zamislim da se ponovo razmori njegovo odlaganje”, rekao je on.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) spreman je na saradnju sa novom grčkom vladom. “Razmotrili smo rezultate izbora i spremni smo da zajedno sa novom vladom pomognemo Grčkoj da povrati finansijsku sitabilnostt, ekonomski rast i zaposlenost”, saopšteno je iz MMF-a, prenosi BBC.
Čitava Evropa sa pažnjim je pratila parlamentarne izbore u Grčkoj, pošto su se tumačili kao vrsta referenduma za ili protiv evra. Posledice ovih izbora mogle bi da destabilizuju evrozonu što bi bio težak udarac za samit G20, koji će biti održan u ponedeljak i utorak u Los Kabosu, u Meksiku.
Ankete su uoči izbora davale neznatnu prednost Andonisu Samarasu, vođi konzervativne Nove demokratije, pred Aleksisom Ciprasom, predsednikom levičarske koalicije Siriza.
Samaras se predstavljao kao garant ostanka Grčke u evrozoni, ali uporedo i kao voljan da ponovo pregovara o “Memorandumu” – planu mera štednje po dogovoru sa međunarodnim kreditorima, u zamenu za njihovu finansijsku pomoć.
Njegov rival sa levice, mnogo harizmatičniji Cipras, koji zastrašuje finansijsko tržište, tvrdio je da se mora završiti sa “Memorandumom” koji su potpisale dve tradicionalne partije, podvrgavši Grčku “diktatu poverilaca”.
On je uoči izbora rekao da će ako preuzme vlast, dati rok od deset dana da se sprovedu “pravi i održivi” pregovori sa EU. Ti pregovori bi, kako je naveo, bili završeni pre samita EU 28. i 29. juna u Briselu.
Dve godine odlaganja bi za Grčku značile masivnu posrednu pomoć od 347 milijardi evra, uz 110 do 130 milijardi kredita već odobrenih do 2015. godine, i uz već obavljeno otpisivanje 107 milijardi duga, što je sve zajedno ravno njenom jednom i po bruto domaćem
proizvodu.