U posljednjih nekoliko mjeseci, širom Evrope raste broj prijava o neidentifikovanim dronovima u nacionalnim vazdušnim prostorima.
Najmanje deset evropskih zemalja zabilježilo je incidente sa sumnjivim dronovima, mnogi od njih povezani su sa Rusijom, bilo direktno ili indirektno.
Zemlje koje su zabilježile prisustvo dronova su: Litvanija, Letonija, Danska, Norveška, Rumunija, Poljska, Estonija, Njemačka i Francuska.
U međuvremenu, Danska je 29. septembra privremeno zabranila sve komercijalne letove dronovima na svojoj teritoriji, a Evropska unija je formalno pokrenula inicijativu “zida od dronova” duž istočne granice sa Rusijom. NATO je saopštio da pojačava nadzor nad baltičkim državama.
Šta se do sada zna po zemljama?
Litvanija
Litvanske vlasti su u julu prijavile da je ruski dron prešao granicu i ušao u njihov vazdušni prostor. Ministar odbrane Dovile Sakaliene rekao je da je dron vjerovatno bio namijenjen Ukrajini, ali je slučajno skrenuo ka Litvaniji. Nekoliko dana kasnije, pronađen je naoružan eksplozivom u vojnoj zoni za obuku.
Litvanija je uputila zahtev NATO-u za jačanje protivvazdušne odbrane, a dogovorene su hitne mjere sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Poljska
Septembra, najmanje 19 ruskih dronova narušilo je poljski vazdušni prostor, što je centralna komanda označila kao „akt agresije”.
Poljska vojska ih je oborila, te je to bio prvi direktan oružani kontakt sa ruskom opremom od početka invazije na Ukrajinu 2022.
U narednim danima, u saradnji sa Ukrajincima, poljski vojnici su prošli obuku iz antidron taktika. Takođe, 13. septembra, saveznička avijacija je privremeno raspoređena zbog napada dronovima u blizini granice sa Ukrajinom.
Još jedan incident dogodio se 15. septembra kada je dron letio iznad predsjedničke palate Belvedere u Varšavi, a brzo ga je neutralisala državna bezbjednost. Dan kasnije, uhapšeni su 17-godišnja Beloruskinja i 21-godišnji Ukrajinac zbog upravljanja dronovima iznad državnih institucija.
Rumunija
Takođe u septembru, ruski dron narušio je rumunski vazdušni prostor tokom noćnog napada na Ukrajinu. Rumunsko ratno vazduhoplovstvo reagovalo je podizanjem F-16 borbenih aviona.
Ministarstvo odbrane Rumunije oštro je osudilo napad i navelo da se radi o kršenju međunarodnog prava.
Još jedan dron identifikovan je 13. septembra, blizu granice sa Ukrajinom. Riječ je o Geran dronu (ruski naziv za „Šahed 136” kamikaza-dron). Nije predstavljao neposrednu opasnost, ali je zakon, donet nedavno, omogućio njegovo potencijalno obaranje, koje ipak nije sprovedeno.
Danska i Norveška
Prošle nedjelje, dronovi su primećeni iznad pet danskih aerodroma, Kopenhagen, Alborg, Bilund, Esbjerg i Sonderborg, što je vlasti označile kao koordinisani napad. Neki aerodromi su zatvoreni na više sati. Iako nije potvrđeno ko stoji iza ovoga, ruska umješanost nije isključena.
Danski ministar odbrane izjavio je da su razmatrali pozivanje na Član 4 NATO povelje. U Norveškoj, 23. septembra, aerodrom u Oslu zatvoren je na tri sata zbog pojave dronova.
Danska je 28. septembra prijavila aktivnost dronova iznad vojnih baza, uključujući Skrydstrup i bazu Dragunskog puka u Jutlandu. Vlasti su rasporedile dodatne snage, ali nisu objavile detalje.
Zbog bezbjednosti pred Samit EU u Kopenhagenu, danska vlada je zabranila sve civilne letove dronovima tokom cijele radne nedjelje. Njemačka i Švedska pomažu Danskoj kroz anti-dron sisteme sa radarima i akustičnim senzorima.
Francuska
Takođe ovog mjeseca, neidentifikovani dronovi su leteli iznad vojne baze u Mourmelon-le-Grandu, gde se obučavaju ukrajinski vojnici. Vojska je potvrdila da to nisu bili vojni dronovi, niti standardni komercijalni modeli, već veći i potencijalno sofisticiraniji dronovi.
Zbog incidenta su pojačane mjere bezbjednosti, a pokrenuta je istraga od strane francuske žandarmerije.
Njemačka
U saveznoj pokrajini Šlezvig-Holštajn, koja se graniči sa Danskom, nedavno su takođe viđeni dronovi. Ministarstvo unutrašnjih poslova pojačalo je protivdronske mjere u saradnji sa drugim sjevernim pokrajinama.
Prema podacima Njemačke službe za vazdušnu navigaciju (DFS), zabeležena su 144 leta dronova tokom ove godine, od čega čak 35 oko frankfurtskog aerodroma. Većinu incidenata prijavljuju piloti i kontrolori leta, dok se za sada ne zna koliki je deo ovih dronova korišćen u špijunske svrhe.
Evropa se sve češće suočava sa misterioznim dronovima iznad ključnih vojnih i civilnih lokacija. Iako se u mnogim slučajevima ne zna ko ih šalje, zajednički imenitelj su blizina ruske granice, strateški ciljevi i sve veća zabrinutost zbog mogućih hibridnih napada.
NATO i EU već uvode mjere za jačanje bezbjednosti, dok nacionalne vlade pojačavaju nadzor i zakonodavne okvire.