U septembru 2022. godine, Baltičko more odjeknulo je prigušenim eksplozijama i mlazom mjehurića kada su razorena dva plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, ključna ruska plinska ruta ka Evropi. Napad se dogodio samo nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, pokrećući međunarodni misterij koji i danas izaziva napetosti u Evropi, prenosi CNN.
Njemačka istraga podnijela je naloge za hapšenje dvojice Ukrajinaca: Volodimira Žuravlova, uhićenog u Poljskoj, i Serhija Kuznjecova, u Italiji. Međutim, poljski sud je sredinom oktobra oslobodio Žuravlova, smatrajući da bi, ako je Ukrajina izvršila sabotažu, to bio opravdan odgovor na rusku invaziju.
– „Ako je Ukrajina doista bila organizator ovog čina agresije, onda samo Ukrajina može biti odgovorna za ovaj događaj“, izjavio je sudija Dariusz Lubowski.
Slučaj je izazvao podjele unutar Evrope. Poljski premijer Donald Tusk naglasio je da Poljska ne želi krivično goniti ili izručiti osumnjičenog, dok mađarski ministar spoljnih poslova Peter Szijjarto situaciju opisuje kao „šokantnu“.
Eksplozije na Sjevernom toku simbolizuju i decenijsku evropsku zavisnost od ruske nafte i plina. Njemačka je imala velike koristi od plinovoda, pokrivajući gotovo 30% svojih potreba za plinom od ruskih dobavljača 2016. godine. Kritičari smatraju da je Evropa zbog toga zatvarala oči na agresiju Moskve u Gruziji 2008. i Ukrajini 2014. godine.
Danas, nakon invazije na Ukrajinu i uništenja Sjevernog toka, Evropa ubrzano smanjuje zavisnost od ruskog plina. Udio Rusije u uvozu plina putem plinovoda u EU pao je sa više od 40% 2021. godine na oko 11% 2024. godine.
Kako je nedavno rekao estonski ministar spoljnih poslova Margus Tsahkna:
– „Pravo mjesto za Sjeverni tok 2 je na dnu mora, u komadima.“
Istraga i pravna borba oko odgovornosti za eksplozije i dalje traju, dok Sjeverni tok više nikada neće biti simbol iste energetske sigurnosti u Evropi.