Demokrate se muče da nađu potencijalnu zamjenu za predsjednika Džoa Bajdena na izborima 2024, nakon njegovog ponižavajućeg nastupa u debati protiv republikanskog favorita Donalda Trampa. A Mišel Obama je do sada jedini potencijalni demokratski izazivač koji bi mogao da potuče Trampa, prema anketi urađenoj nakon debate.
Pominju se i guverner Kalifornije Gevin Njusam, guvernerka Mičigena Grečen Vitmer i potpredsjednica Kamala Haris, ali niko od njih se do sada nije rangirao bolje od Trampa u anketama, piše Dejli mejl.
Dok bivša prva dama SAD nije javno pokazala interesovanje za kandidaturu, djeluje da ona ima najjasniju stazu do imena na glasačkom listiću i prihvatanju od strane demokrata. Mišel Obama, koja nikad nije bila na izabranoj poziciji, ima obećavajuće anketne brojke, popularnost među glasačima i političke veze svog muža.
Možda je upravo ona ono što je partiji potrebno da se vrati na pravi put, piše Dejli mejl.
Odluka o kandidatu do 22. avgusta
Bivši predsjednik Barak Obama razgovarao je telefonom sa svojim bivšim potpredsjednikom nakon debate da ponudi podršku i privatni savjet. Ali, iza scene, on je saveznicima rekao da je Bajdenova teška reizborna staza postala još izazovnija nakon suočavanja sa Trampom.
Ostalo je još svega četiri meseca do američkih predsjedničkih izbora 2024, a Demokratski nacionalni komitet će donijeti odluku o svom zvaničnom kandidatu do 22. avgusta, što je posljednji dan konvencije o nominacijama u Čikagu u Ilinoisu.
Ako bi Mišel Obama zaista postala kandidat stranke, morali bi brzo da djeluju da ubijede Bajdena da odustane i regrutuje bivšu prvu damu da uskoči prije demokratske konvencije. Njusam i Vitmer su odbacili priče o tome da preuzimaju palicu od Bajdena i nakon katastrofalne debate ponovo potvrdili svoju posvećenost da podrže reizbor predsjednika.
Mišel Obama ubjedljivo “tuče” Trampa
Ne samo da je Obama jedini potencijalni kandidat koji bi mogao da porazi Trampa, ona ga “tuče” sa velikih 11 procentualnih poena razlike, prema anketi Rojtersa/Ipsosa objavljenoj u utorak. Čak 50 odsto registrovanih birača bi glasalo za Obamu, a 39 % za Trampa, na hipotetičkom sučeljavanju ovo dvoje kandidata.
U međuvremenu, Tramp i Bajden imaju svaki po oko 40 odsto podrške, sa 16 odsto onih koji su rekli da ne bi glasali ili bi glasali za nekog drugog, kandidata iz treće partije.
Svaki drugi političar uključen u anketu – i Harisova i nekoliko demokratskih guvernera – ili imaju slične ili lošije rezultate nego Bajden protiv Trampa.
Harisova tako gubi od Trampa za 1 procentualni poen a Njusom za tri, prema anketi Rojtersa/Ipsosa u kojoj su ispitana 892 registrovana glasača između 1-2. jula. Vitmerova prolazi još gore, zaostaje za bivšim predsjednikom za pet procentualnih poena.
Guverner Kentakija Endi Bešir, demokratski lider republikanske države, zaostaje za Trampom za četiri, a posljednji je guverner Ilinoisa Džej Pricker sa šest poena razlike.
Sve je spremno, samo da Mišel pristane
Nejasno je da li Obama, koja je rekla da je mogućnost još jednog Trampovog mandata “zastrašujuća”, ima bilo kakav interes za javnu funkciju. Ali, ako ga ima, već postoji izgrađena mreža stratega i lojalista koji bi bili više nego spremni da uskoče i pomognu da se supruga njihovog bivšeg šefa useli u Bijelu kuću.
Na primer, Dejvid Akselrod je služio kao viši politički strateg u kampanji Baraka Obame 2012, a on je bio otvoreni kritičar Bajdena i njegove trke za reizbor. Nejasno je da li bi on bio dobrodošao nazad u takvo okrilje, ali je moguće da bi on bio konsultant ako se Obama vrati u Vašington, piše Dejli mejl.
Ostali bivši Obamini pomoćnici su se priključili Bajdenovom timu i možda neće biti toliko voljni da napuste svog novog šefa. Tako Dženifer O’Meli Dilon, bivša zamjenica menadžera Obamine kampanje 2012. i Bajdenovog šefa osoblja u Bijeloj kući, sada je menadžer predsjednikove kampanje. Pored toga, bivši pres sekretar Obamine kampnaje Ben LaBolt sada je direktor komunikacija Bijele kuće