Pregovori o mirnom rješavanju rata između Rusije i Ukrajine trenutno se vode na tlu Sjedinjenih Američkih Država, u Majamiju, uz učešće i vodećih evropskih zemalja. Iako se međunarodna zajednica intenzivno zalaže za okončanje četvorogodišnjeg sukoba, pritisci i prijetnje ne jenjavaju – ne samo vojni, već i finansijski, kroz nove sankcije prema zvaničnoj Moskvi.
Dva ključna pitanja dominiraju pregovorima: bezbjednosne garancije i teritorija. Kada je riječ o prekidu vatre, signali su, prema izjavama svjetskih zvaničnika, umjereno optimistični. Kao jedan od mehanizama osiguranja mira, vodeće evropske države ponudile su formiranje multinacionalnih snaga, uz podršku SAD-a, koje bi garantovale bezbjednost Ukrajine na kopnu, moru i u vazduhu.
Međutim, teritorijalno pitanje ostaje glavna tačka prijepora. Ruska Federacija uporno insistira da je preduslov za prekid vatre predaja gradova u istočnoj regiji Donjeck, što ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno odbija.
Dodatni uslov koji Moskva postavlja jeste održavanje izbora u Ukrajini. Zelenski poručuje da takva odluka zavisi od bezbjednosne situacije i zakonodavnog okvira, ali i naglašava da su nadležne institucije već započele određene pripreme.
Govoreći o mirovnim naporima, Zelenski je istakao da mnogo zavisi od toga da li je Rusija istinski spremna da okonča rat ili, kako je naveo, vodi „retoričku ili političku igru“. Uputio je i zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj pomoći Ukrajini.
Ruska strana je uključena u pregovore i iznijela je svoje zahtjeve. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da do kraja 2025. godine u planu predsjednika Vladimira Putina nije telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, ali je dodao da se takav kontakt može brzo organizovati ukoliko bude potrebe.
Razgovor Putina i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, prema navodima iz Moskve, moguć je, ali bez, kako su istakli, „držanja lekcija“ sa francuske strane.
U međuvremenu, Zapad je Rusiji uveo nove sankcije. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručio je da „za svaku akciju postoji reakcija“. Stalni predstavnik SAD-a pri NATO-u Metju Vitaker upozorio je da Ukrajina mora biti spremna na nastavak neprijateljstava i tokom 2026. godine, jer mirovni sporazum možda neće biti finalizovan do kraja 2025.
Premijer Mađarske Viktor Orban kritikovao je postupanje Evropske unije sa zamrznutom ruskom imovinom, ocijenivši da takvi potezi predstavljaju „potpirivanje novog sukoba“.