Evropa balansira između distance i moguće “nužne i proporcionalne odbrambene akcije”
Njemački kancelar Friedrich Merz danas se u Washingtonu sastaje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u trenutku kada rat protiv Irana ulazi u novu, neizvjesnu fazu. Riječ je o prvom ličnom susretu Trumpa s jednim svjetskim liderom nakon početka vojnih udara, što posjeti daje dodatnu političku težinu.
Iako je bilateralni sastanak bio planiran ranije, napadi američkih i izraelskih snaga na Iran promijenili su kontekst razgovora. Njemačka vlada je, prema dostupnim informacijama, prije početka operacije dobila tek kurtoaznu najavu, što je ponovo otvorilo pitanje koliko Washington konsultuje evropske saveznike u ključnim sigurnosnim odlukama.
Merz je uoči puta pokušao zadržati opreznu poziciju. Upozorio je da nije jasno hoće li vojni pritisak natjerati vlast u Teheranu na promjenu kursa, ali je istovremeno priznao da su evropski pokušaji da se Iran obuzda diplomatskim putem propali. „Sada nije trenutak da držimo predavanja našim partnerima i saveznicima, uprkos svim sumnjama, dijelimo mnoge njihove ciljeve, iako ih sami zapravo ne možemo ostvariti“, rekao je Merz.
Nedugo nakon početka udara, Merz se pridružio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i britanskom premijeru Keiru Starmeru u zajedničkoj izjavi u kojoj napadi nisu ni podržani ni osuđeni. Lideri su naglasili da su bili informirani o operaciji, ali da u njoj nisu učestvovali. Istovremeno su osudili iranske pokušaje pribavljanja nuklearnog oružja i pozvali Teheran da odmah obustavi kontraudare.
U novoj zajedničkoj izjavi u nedjelju navečer poručili su da će „poduzeti korake kako bi odbranili naše interese i interese naših saveznika u regionu, potencijalno omogućavanjem nužne i proporcionalne odbrambene akcije za uništavanje iranskih kapaciteta za lansiranje projektila i dronova na samom izvoru“, što su mnogi protumačili kao otvorena vrata mogućem vojnom angažmanu.
Evropske države godinama su pokušavale zaustaviti iranski nuklearni program kroz diplomatiju, uključujući sporazum postignut tokom administracije Baracka Obame, iz kojeg se Trump povukao u prvom mandatu. Današnji susret u Bijeloj kući zato ne nosi samo simboliku trenutne krize, već i šire pitanje – hoće li Njemačka i Evropa ostati po strani ili će, pod pritiskom savezništva, postepeno kliziti prema dubljem uključenju u sukob.