Njemački kancelar Fridrih Merc ušao je u rizičan politički sukob sa radnom snagom od oko 46 miliona ljudi, piše Politiko. Posljednjih nedjelja Merc tvrdi da Nijemci ne rade dovoljno i da prečesto odlaze na bolovanje, što usporava privredni rast.
Takva poruka nije najmudriji politički potez u ključnoj godini regionalnih izbora, čak ni u zemlji čija se tradicionalna slika o sebi temelji na marljivosti i napornom radu kao moralnim imperativima, navodi Politiko, prenosi Indeks.
Mercov poziv na više rada dolazi u trenutku dok se bori da oživi dugotrajno stagnirajuću njemačku privredu i promoviše tržišne politike za jačanje konkurentnosti, dijelom i rješavanjem manjka kvalifikovane radne snage u zemlji i širom EU.
“Moramo da radimo više”
Ali, poruka stiže i u politički osjetljivom trenutku uoči niza pokrajinskih izbora koji se smatraju ključnim testom nacionalnog raspoloženja, dok se njegova konzervativna stranka bori protiv rastuće krajnje desnice.
Uprkos tome, kancelar nije odustao od gotovo prijekornog tona prema sunarodnicima.
“Ukupna produktivnost naše nacionalne privrede nije dovoljno visoka”, rekao je Merc u nedavnom govoru predstavnicima industrije u istočnoj Njemačkoj, ističući rad sa nepunim radnim vremenom kao problem.
“Da budem još direktniji: ravnoteža između poslovnog i privatnog života i četvorodnevna radna nedjelja neće biti dovoljni za održavanje sadašnjeg nivoa blagostanja naše zemlje. Zbog toga moramo da radimo više”, rekao je.
Tokom nedavnog predizbornog skupa u jugozapadnoj pokrajini Baden-Virtemberg, gdje konzervativci uoči izbora 8. marta vode sa jednostrukim procentom, Merc je ponovio svoj stav. Osudio je broj dana bolovanja koje zaposleni Nijemci u prosjeku koriste, gotovo tri nedjelje godišnje, što je, kako je rekao, znatno iznad prosjeka EU.
“Da li je to zaista ispravno? Da li je to zaista neophodno?” upitao je Merc, stisnute pesnice. “Možemo li razgovarati o tome kako stvoriti bolje podsticaje da ljudi rade umjesto da idu na bolovanje kada su bolesni?” Dodao je: “U ovoj Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno da postignemo veći ekonomski uticaj nego što ga trenutno imamo”.
Sad mu se ruga narod na društvenim mrežama
Prema nedavnim podacima državnog statističkog zavoda, Nijemci su po prosječnom broju nedjeljnih radnih sati pri samom dnu Evropske unije – treći od kraja.
Veliki dio razloga leži u činjenici da je udio njemačkih radnika koji rade na nepuno radno vrijeme na rekordno visokom nivou. Mercovi konzervativci nedavno su predložili mjeru za povećanje ukupnog broja radnih sati ukidanjem “zakonskog prava” na nepuno radno vrijeme, osim ako zaposleni nema poseban razlog, poput brige o djeci ili daljeg obrazovanja.
Prijedlog, naslovljen “Nema zakonskog prava na životni stil na pola radnog vremena”, razljutio je mnoge Nijemce svojim pokroviteljskim tonom. Posebno su se pogođenima osjećale mnoge Njemice, koje znatno češće od muškaraca rade na nepuno radno vrijeme.
“Ovo nije životni stil koji sam ja odabrala”, rekla je za njemačku javnu televiziju jedna žena iz Porajnja-Falačke, zapadne pokrajine u kojoj se izbori održavaju 22. marta, objašnjavajući da se brine o sinu i majci.
Mercove izjave o nepunom radnom vremenu i bolovanjima takođe su postale predmet opšteg ismijavanja na društvenim mrežama, gdje su Nijemci frazu “životni stil na pola radnog vremena“ pretvorili u brojne popularne mimove.
“Još mogu da radim!” čuje se glas u jednom viralnom videu koji prikazuje scenu iz komedije “Monty Python i Sveti gral“ iz 1975, u kojoj vitez koji je upravo izgubio udove u borbi izjavljuje da i dalje želi da se bori. “Samo mi pošaljite mejl”, nastavlja glas. “Dajte mi nešto za štampu!”
Politička šteta za Merca
Politička šteta za Merca i njegove konzervativce čini se značajnom. Dvije trećine Nijemaca protivi se prijedlogu njegove Hrišćansko-demokratske unije (CDU) da se oteža rad na nepuno radno vrijeme, prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend. Još važnije za Merca, njegovi konzervativci gube podršku na svom ključnom pitanju: privredi.
Samo 31 odsto ispitanih Nijemaca vjeruje da kancelarovi konzervativci mogu da poboljšaju privredu. To je i dalje više od drugih stranaka, ali je za šest procentnih poena manje nego prošle godine, čime je izjednačena najniža ocjena povjerenja u CDU po pitanju privrede ikad zabilježena.
Stoga nije iznenadilo kada je početkom ovog mjeseca Mercova stranka izbacila frazu “životni stil na pola radnog vremena” iz prijedloga o povećanju radnih sati koji će se razmatrati na stranačkoj konferenciji CDU krajem februara.
Grčka kao uzor?
Na vrhu liste zemalja sa najviše odrađenih sati u EU nalazi se Grčka, zemlja koju su mnogi njemački konzervativci prezirali kao lijenu tokom evropske dužničke krize prije više od deset godina. Merc sada Grčku ističe kao svojevrsni model, iako njemačka produktivnost rada ostaje znatno viša.
Tokom posjete konzervativnog grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa Berlinu prošle godine, Merc je pohvalio Atinu zbog deregulacije tržišta rada, koja omogućava šestodnevnu radnu nedjelju.
“Svima u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno da rade 40 sati nedjeljno preporučujem… da pogledaju Grčku”, rekao je Merc stojeći uz Micotakisa.”U tom pogledu svakako možemo nešto naučiti od Grčke”.
Ali, s obzirom na snažan otpor takvim prijedlozima u Njemačkoj kao i činjenicu da Merc vlada u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) lijevog centra, koja štiti postojeće radne propise, kancelar ima malo neposrednih rješenja za hronični nedostatak kvalifikovane radne snage i stagnirajuću produktivnost.
Zapravo, Mercov neposredniji problem možda nije biračko tijelo koje izbjegava rad, već sve veći nedostatak radnih mjesta u industrijskom sektoru koji je dugo bio pokretač izvoza. Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj nedavno je premašila tri miliona i dostigla najviši nivo u 12 godina.
“Već smo donijeli mnoge mjere za pomoć privredi”, objavio je Merc na platformi X nakon objave podataka. “Ali to nije dovoljno”.