Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara, kao i da do 2026. godine uvede potpuno automatizovanu hiruršku proceduru za njihovu ugradnju.
Najavu je lično potvrdio Mask na društvenoj mreži X, čime je prvi put dao jasan vremenski okvir za sljedeću, ključnu fazu razvoja ove kontroverzne, ali revolucionarne tehnologije.
Tehnologija koja povezuje mozak i računar
Neuralink implant razvijen je prvenstveno za osobe sa teškim neurološkim oštećenjima, posebno pacijente sa povredama kičmene moždine i paralizom. Uređaj omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez ikakvih fizičkih pokreta.
Prvi pacijent kojem je ugrađen Neuralink već je demonstrirao mogućnosti sistema – igrao je video igre, surfovao internetom, objavljivao sadržaje na društvenim mrežama i pomjerao kursor na računaru, isključivo snagom misli.
Od regulatornih prepreka do testiranja na ljudima
Neuralink je testiranja na ljudima započeo tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Podsjetimo, FDA je još 2022. godine odbila prvi zahtjev kompanije, čime je početak kliničkih ispitivanja bio značajno odložen.
Prema podacima koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo implant. Oni trenutno koriste uređaj za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima – direktno putem moždanih signala.
Investitori vjeruju tehnologiji
Paralelno s kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara novih investicija, što pokazuje snažno povjerenje investitora u dugoročni potencijal tehnologije povezivanja mozga i računara.
Automatizovana hirurgija – sljedeći veliki korak
Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. Proceduru bi obavljali roboti uz pomoć izuzetno preciznih sistema, uz minimalnu ili čak nikakvu direktnu intervenciju ljekara.
Ako planovi budu realizovani u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao preći iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa znatno većim brojem korisnika.
Takav razvoj otvara i brojna pitanja – od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti i cijene tehnologije. Za sada, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem.