Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo je imenovao Sebastiena Lecornua za francuskog premijera kasno u petak, četiri dana nakon njegove ostavke u ponedjeljak.
Lecornu je zadužen za formiranje nove vlade, saopštila je Jelisejska palata u kratkom saopštenju.
Odluka je donesena nakon pregovora s liderima različitih političkih stranaka.
“Prihvatam – po dužnosti – misiju koju mi je povjerio predsjednik Republike: da učinim sve što je moguće kako bih osigurao da Francuska ima budžet do kraja godine i da se pozabavim svakodnevnim brigama naših sugrađana”, napisao je Lecornu na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.
Ponavljajući potrebu da se okonča politička kriza “koja razbjesnjuje francuski narod”, obećao je da će učiniti sve što može da “ispuni” misiju.
“Sva pitanja o kojima se raspravljalo tokom konsultacija posljednjih dana bit će otvorena za parlamentarnu debatu: članovi parlamenta i senatori moći će preuzeti odgovornost, a debate moraju ići svojim tokom”, dodao je Lecornu.
Rekao je da će obnova francuskih javnih finansija ostati prioritet, naglašavajući da “niko neće moći izbjeći ovu potrebu”.
“Sve ambicije su legitimne i korisne, ali oni koji se pridruže vladi moraju se obavezati da će ostaviti po strani sve predsjedničke ambicije za 2027. Novi vladin tim mora utjeloviti obnovu i raznolikost stručnosti”, dodao je Lecornu.
Francuska politika je u previranju od prijevremenih izbora sredinom 2024. godine, koji su rezultirali nedovoljnim brojem mjesta u parlamentu i većim brojem mjesta za krajnju desnicu.
Nacionalni koordinator ljevičarske stranke LFI, Manuel Bompard, opisao je Lecornuovo ponovno imenovanje kao “novi šamar francuskom narodu od neodgovornog čovjeka pijanog od vlastite moći”.
„Vlada Lecornua II, koju je imenovao Emmanuel Macron, izolovaniji i otuđeniji nego ikad u Jelizejskoj palati, loša je šala, demokratska sramota i poniženje za francuski narod“, napisao je na X-u i vođa RN-a Jordan Bardella.
Lecornu je imenovan za premijera nakon što je Francois Bayrou izgubio glasanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini 8. septembra.
Bayrou, koji je u julu predstavio budžetski okvir za 2026. godinu, tražio je podršku za plan uštede od skoro 44 milijarde eura (51 milijardu dolara) kao dio napora za smanjenje rastućeg javnog duga Francuske, koji sada iznosi 115 posto BDP-a.
Francuska ima jedan od najvećih budžetskih deficita u EU, sa 5,8 posto BDP-a.
Pregovori o budžetu bili su glavni izvor napetosti u francuskoj politici.
Neuspjeh u postizanju dogovora o budžetu za 2025. godinu prošle godine također je doveo do pada vlade Michela Barniera u decembru nakon što su se ljevičarske i krajnje desničarske stranke ujedinile iza prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.