Grupa poslanika iz redova CDU/CSU u Bundestagu pokrenula je inicijativu za ukidanje mini poslova u dijelovima gdje, kako tvrde, “istiskuju redovan radni odnos”. Mini poslovi su osmišljeni kao nebirokratska dopuna tržištu rada za kućnu pomoć, studente ili penzionere ali se, smatraju kritičari, vremenom pretvorili u “paralelni svijet rada”.
U obrazloženju se navodi da Minijob prečesto postaje stalna zamjena za puno radno vrijeme, bez punih doprinosa i osiguranja. “Ko cijeli život radi dodatni posao, na kraju ostane bez ičega u starosti”, poručuju predlagači, nazivajući to “greškom u dizajnu”. Zato traže da se ukine tamo gdje potiskuje regularno zaposlenje i da se spriječi korištenje Minijoba kao de facto stalnog angažmana.
Kritika ide i na račun sistema doprinosa i poreza: radnik u Minijobu do praga od 556 eura mjesečno uglavnom ne plaća doprinose niti porez, što prema CDU/CSU prebacuje teret zdravstvenog, penzijskog i osiguranja za nezaposlenost na ostatak društva. Poslodavci tako imaju niže troškove rada, a država veće izdatke za osnovnu podršku.
Iako oko pet miliona ljudi u Njemačkoj ima Minijob, nisu svi niskoplaćeni neki time legalno dopunjuju prihod. No za maloprodaju, ugostiteljstvo i sektor čišćenja ovaj model je postao strukturno važan; mnogi radnici od njega zavise kako bi dopunili kućni budžet. Time je rasprava dodatno osjetljiva: rezovi bi mogli pogoditi i poslodavce i radnike koji računaju na fleksibilne sate.
Politički, neizvjesno je kolike su šanse za uspjeh: inicijativa nije dio koalicionog sporazuma i dolazi iz grupe od 62 poslanika unutar CDU/CSU (od ukupno 208).
Za naše ljude u Njemačkoj (i one koji planiraju odlazak) poruka je jasna: pratiti razvoj – posebno ako Minijob koristite kao drugi posao. Svaka promjena u oporezivanju ili statusu mogla bi utjecati na neto iznos, prava iz osiguranja i mogućnosti kombinovanja sa punim radnim vremenom.