Teško zgnječena lobanja, otkrivena prije nekoliko decenija na obali rijeke u centralnoj Kini, koja je dugo prkosila klasifikaciji, sada potresa ljudsko porodično stablo, pokazuje nova analiza, prenosi CNN.
Naučnici su digitalno rekonstruisali spljoštenu lobanju, za koju se smatra da je stara milion godina, a njene karakteristike sugerišu da je fosil pripadao istoj lozi kao i upečatljiv primjerak nazvan „Čovjek Zmaj“ (Dragon Man) i Denisovanci — enigmatična i nedavno otkrivena populacija praistorijskih ljudi nejasnog porijekla. Starost lobanje i njena kategorizacija kao rani predak Denisovanaca značili bi da je ta grupa nastala mnogo ranije nego što se vjerovalo.
Šira analiza istraživača, zasnovana na rekonstrukciji i više od 100 drugih fosila lobanja, nacrtala je radikalno drugačiju sliku ljudske evolucije, objavili su u četvrtak u časopisu Science. Rezultati značajno pomjeraju vremensku liniju za vrste poput naše, Homo sapiens, i Homo neanderthalensis. Poznato je da su neandertalci, arhaični ljudi koji su živjeli u Evropi i Centralnoj Aziji prije nego što su nestali prije oko 40.000 godina, živjeli uporedo s Denisovancima i ukrštali se s njima.
„Ovo mijenja mnogo dosadašnjih razmišljanja jer sugeriše da su naši preci već prije milion godina bili podijeljeni u različite grupe, što ukazuje na mnogo raniju i složeniju podjelu u ljudskoj evoluciji nego što se dosad vjerovalo,“ rekao je koautor studije Kris Stringer, paleoantropolog i istraživač ljudske evolucije u Prirodnjačkom muzeju u Londonu.
Ako budu široko prihvaćeni, nalazi bi pomjerili pojavu naše vrste za 400.000 godina unazad i dramatično promijenili postojeće znanje o ljudskom porijeklu.
Zamršeno porijeklo
Lobanja je jedan od dva djelimično mineralizirana primjerka otkrivena 1989. i 1990. u oblasti poznatoj kao Junksijan, u gradu Šijan, provincija Hubei u centralnoj Kini. Treća lobanja otkrivena u blizini 2022. još uvijek nije formalno opisana u naučnoj literaturi. „Odlučili smo ponovo proučiti ovaj fosil jer ima pouzdano geološko datiranje i jedan je od rijetkih ljudskih fosila starih milion godina“, izjavio je prvi autor studije Sjaobo Feng, profesor na Univerzitetu Šansi. „Fosil ove starosti ključan je za rekonstrukciju našeg porodičnog stabla.“
Obje Junksijan lobanje bile su deformisane nakon hiljada godina provedenih pod zemljom, ali druga, poznata kao Junksijan 2, bila je bolje očuvana. Taj primjerak je poslužio kao osnova za novu rekonstrukciju, koja je koristila najsavremenije CT skeniranje, svjetlosno snimanje i virtuelne tehnike kako bi se kosti odvojile od stijene u kojoj su bile zarobljene i ispravile deformacije.
Starost lobanje, određena datiranjem sloja sedimenta u kojem je pronađena i fosila sisara iz istog sloja, navela je neke stručnjake da vjeruju kako pripada Homo erectusu, primitivnijoj ljudskoj vrsti koja je tada živjela na mnogim mjestima širom svijeta. Međutim, iako je veliki, zdepasti mozak Junksijana 2 podsjećao na Homo erectusa, druge karakteristike lobanje, poput pljosnatih i plitkih jagodica, nisu odgovarale.
Stringer i kolege zaključili su da je Junksijan 2 pripadao ranom pretku Homo longi (Čovjek Zmaj). Naučnici su 2021. godine identifikovali Homo longi iz lobanje pronađene na dnu bunara u sjeveroistočnoj Kini, a autori jedne studije iz juna povezali su ga s Denisovancima na osnovu drevne DNK.
Nova analiza također sugeriše da bi i drugi teško klasifikovani fosili iz Kine trebali biti grupisani s Homo longi i Denisovancima — uključujući i one koje je drugi istraživački tim nedavno predložio kao novu vrstu nazvanu Homo juluensis („čovjek ogromne glave“).
Pisanje nove istorije
Lobanje su posebno vrijedne u proučavanju ljudske evolucije jer sadrže mnogo karakterističnih obilježja i često potvrđuju nove vrste.
Koristeći podatke iz digitalne rekonstrukcije i anatomske informacije iz 104 lobanje i vilice iz fosilnog zapisa, Stringer i njegov koautor Siđun Ni iz Instituta za paleontologiju kičmenjaka i paleoantropologiju u Pekingu rekonstruisali su evolucijske odnose među različitim grupama koristeći matematički program. Dobijeno je filogenetsko stablo koje pokazuje kako su se ljudske vrste mogle razdvajati tokom posljednjih milion godina.
Analiza sugeriše da su porijekla Homo sapiensa, Denisovanaca i neandertalaca mnogo starija nego što se dosad mislilo.
Nova procjena pomjera razdvajanje tih grupa na period od prije 1,3–1,4 miliona godina, što znači da su Denisovanci bliži srodnici nama nego neandertalci — iako se do sada vjerovalo suprotno.
Neki stručnjaci, poput Rajana Mekreja iz Smitsonijan instituta u Vašingtonu, slažu se da lobanja odgovara Homo longi i Denisovancima, ali su skeptični prema analizi filogenetskog stabla, upozoravajući da se možda pokušalo „previše odjednom s ograničenim podacima“.
Ako je vremenski okvir tačan, jedini kandidat za zajedničkog pretka Homo sapiensa, Homo longi i Homo neanderthalensisa bio bi Homo erectus, jer nijedna druga poznata vrsta iz tog perioda ne odgovara.
Stringer je priznao da očekuje skepsu i dodao da planiraju uključiti dodatne podatke i fosile, uključujući i one iz Afrike, kako bi precizirali sliku.
Studija otvara i šire pitanje: gdje su zapravo živjele ancestralne populacije Homo sapiensa, neandertalaca i Homo longi — unutar ili izvan Afrike, koja se tradicionalno smatra kolijevkom čovječanstva?
„Kada sam počeo raditi u oblasti ljudske evolucije prije više od pedeset godina, istočnoazijski fosili su ili marginalizovani, ili se smatralo da su direktni preci nedavnih istočnih Azijata“, napisao je Stringer. „Ali ono što sada vidimo iz Junksijana i mnogih drugih nalazišta jeste da Istočna Azija čuva ključne tragove za kasnije faze ljudske evolucije.“