Četverogodišnja ekonomska kriza, hiperinflacija, migracija gotovo 20 posto stanovništva potvrđuje da je Kuba u krizi, izvještava Guardian. Nakon razgovora s pet visokih diplomatskih dužnosnika različitih zemalja zaključak je da je mogući Trumpov plan za promjenu režima na Kubi izgladnjivanje zemlje sve dok ljudi ne izađu na ulice, a potom slijedi intervencija SAD-a.
Za sad, američki otpravnik poslova, Mike Hammer, javno nije podijelio nikakav detaljan plan. No, jedan od sugovornika rekao je da se spominju ljudska prava i zaustavljanje opskrbe otoka naftom. Neki se nadaju da bi glasine o razgovorima na visokom nivou u Meksiku između kubanske vlade, koju bi predstavlja general Alejandro Castro Espín, sin bivšeg kubanskog predsjednika Raúla Castra i američkih dužnosnika mogle rezultirati dogovorom, ali zasad nema znakova napretka.
Međutim, diplomati u Havani se pripremaju za tu alternativnu taktiku – zemlja će biti izgladnjela, ljudi ne izaći na ulice, a potom će SAD intervenirati. „Pokušavamo ostati hladne glave. Ambasade su spremne na planiranju neočekivanog, nadamo se da ćemo u tome i uspjeti“, rekao je jedan od ambasadora u Havani.
Zabrinutost izaziva vijest da nedostatak goriva ometa napore Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP) da ublaži patnje od još od prošlogodišnjeg uragana Melissa. Organizacija, koja je i dalje prisutna na otoku, sad mora izraditi planove za novu, mnogo veću krizu.
„Već vidimo utjecaj na dostupnost svježih proizvoda u gradovima“, rekao je Étienne Labande, direktor WFP-a za Kubu. Diplomati su zabrinuti zbog sve većeg nedostatka goriva, a onda i struje i vode i te probleme s transport hrane. Drže da više nije pitanje mjeseci kad će se dogoditi katastrofa već tjedana osobito za ljude koji žive u gradovima.
Najnovija kriza na Kubi uslijedila je nakon izvršne uredbe koju je Donald Trump potpisao u siječnju a kojom se uvode carine svakoj zemlji koja opskrbljuje Kubu naftom. Usprkos ogorčenju tradicionalnih saveznika Kube, Kine i Rusije, prijetnja se pokazala učinkovitom.
Čak je i Meksiko, koji je prošle godine zamijenio Venecuelu kao najvećeg dobavljača nafte za otok, prestao slati tankere, iako je njegova predsjednica Claudia Sheinbaum upozorila na humanitarnu katastrofu na otoku i poslala 800 tona pomoći.
„Nitko ne može ignorirati situaciju koju kubanski narod trenutačno doživljava zbog sankcija koje Sjedinjene Države nameću na vrlo nepravedan način“, rekla je u utorak.
Posljedice američke naftne blokade stigle su brže nego što je itko očekivao, što je dodatno zabrinulo diplomate. Sve tri aviokompanije koje prevoze turiste na Kubu iz Kanade obustavile su svoje usluge proteklog tjedna zbog nedostatka avionskog goriva na otoku. Dvije ruske aviokompanije slijedile su primjer. Svih pet prijevoznika započelo je proces repatrijacije putnika.
S obzirom na to da naftna blokada sve više utječe na sposobnost kubanske vlade da ostvari prihode, Kubanci izvan diplomatskih enklava počeli su se pripremati za život bez goriva. Kubanska vlada je već zatvorila sveučilišta, srednje škole i dio državne administracije, te smanjila javni prijevoz kako bi sačuvala resurse. U međuvremenu, diplomati rade planove za odlazak ako se situacija brzo pogorša.