Strah od turbulencija zajednički je mnogim putnicima, posebno tokom dugih letova. Novo istraživanje australskih naučnika upozorava da bi turbulencije u budućnosti mogle postati daleko opasnije, a razlog je klimatska kriza.
Naučnici Lance M. Leslie i Milton Speer sa Univerziteta za tehnologiju u Sydneyju otkrili su povezanost između iznenadnih udara vjetra i globalnog zagrijavanja. Analizom pomoću vještačke inteligencije proučavali su sve češće i opasnije pojave poznate kao mikroeksplozije zraka (eng. downbursts).
Šta su mikroeksplozije i zašto su toliko opasne?
Mikroeksplozije su iznenadni i snažni udari vjetra koji se javljaju pri dnu olujnih oblaka. Mogu ozbiljno poremetiti smjer i visinu leta, posebno tokom polijetanja i slijetanja (faza kada piloti imaju najmanje prostora za manevrisanje).
“Naše istraživanje pokazuje da će aviokompanije i zračne sigurnosne agencije morati računati na sve češće jake mikroeksplozije”, poručuju autori u članku za The Conversation.
Sve više incidenata u posljednje vrijeme
Iako je letenje i dalje statistički vrlo sigurno, u posljednjim mjesecima zabilježeno je više ozbiljnih slučajeva povezanih s jakim turbulencijama. U martu je na letu United Expressa pet putnika povrijeđeno, dok je u junu devet osoba ozlijeđeno na letu Ryanaira, koji je morao prinudno sletjeti.
Klimatske promjene stvaraju „idealne“ uslove za opasne oluje
Za razliku od prethodnih istraživanja koja su se bavila višim slojevima atmosfere i tzv. čistim turbulencijama (clear air turbulence), Leslie i Speer fokusirali su se na niže slojeve, tamo gdje se formiraju mikroeksplozije.
Koristeći mašinsko učenje, otkrili su da porast temperature i vlage u nižim slojevima troposfere povećava vjerovatnoću pojave ovih opasnih vjetrova.
“Svaki stepen Celzijusa više omogućava da zrak zadrži oko 7% više vodene pare”, navode autori. Ta dodatna vlaga dolazi iz sve toplijih okeana i mora, isparava i „hrani“ snažne oluje koje zatim proizvode razorne mikroeksplozije.
Najugroženiji su manji avioni
Manji avioni s 4 do 50 sjedišta najranjiviji su u ovakvim uslovima. Putnicima se, kako ističu naučnici, čini kao da avion iznenada „poskakuje“ i leti u svim smjerovima.
Ako se klimatski trendovi nastave, ovakve pojave bi mogle postati redovna pojava – a ne izuzetak.
Hitna potreba za prilagodbom
Autori istraživanja pozivaju avioindustriju, kontrolu leta i vlasti da se ozbiljno pripreme za promjene koje dolaze. Bolji nadzor vremena, unaprijeđena predviđanja i nove sigurnosne procedure moraju postati prioritet, posebno jer će najkritičnije faze leta, polijetanje i slijetanje, biti pod najvećim rizikom.
Upozorenje je jasno: ako ne reagujemo na vrijeme, nebo bi moglo postati mnogo nepredvidljivije nego što smo navikli.