U posljednjih nekoliko sedmica rat u Ukrajini, koji traje duže od dvije i po godine, drastično je eskalirao. Rusi, naime, nezaustavljivo nadiru na istoku prema ključnom gradu Pokrovsku, a u isto vrijeme su pokrenuli veliku protivofanzivu uz pomoć sjevernokorejskih vojnika u vlastitoj regiji Kursk, u koju su ukrajinske elitne brigade upale početkom avgusta.
Na predsjedničkim izborima u Americi pobijedio je Donald Tramp, koji je u kampanji obećao da će okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata, iako nije objasnio kako, ali ranije se protivio daljoj američkoj pomoći Ukrajini. Još uvijek aktuelni američki predsjednik Džo Bajden dao je Ukrajini dugo traženu dozvolu za udare američkim dalekometnim raketama tipa ATACMS na mete u Rusiji, na što je reagovao ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je potpisao modifikovanu rusku nuklearnu doktrinu koja Kremlju olakšava korištenje nuklearnog oružja, te je po prvi put naredio ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete tipa Orešnik na metu u Ukrajini.
Nova faza eskalacije je, piše danas uticajni francuski list Le Monde, iznova aktivirala rasprave koje vode Pariz i London o slanju zapadnih vojnika i privatnih odbrambenih firmi na ukrajinsku teritoriju. List je tu informaciju objavio pozivajući se na više nezavisnih izvora.
Rasprave su, navodi Le Monde, osjetljive prirode i uglavnom povjerljive, ali su doista ponovo pokrenute i to prvenstveno zbog mogućnosti da Sjedinjene Države s ulaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću 20. januara sljedeće godine odustanu od podrške Kijevu.
Mogućnost prvi pomenuo Makron
Rasprava o slanju vojnika u Ukrajinu, koju je uz veliku pompu pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron tokom sastanka saveznika Kijeva u Parizu u februaru, izazvala je snažno protivljenje pojedinih evropskih zemalja, predvođenih Njemačkom.
Međutim, taj scenario nije u potpunosti pokopan. Kako navodi Le Monde, rasprave su oživljene tokom nedavne posjete britanskog premijera Kira Starmera Francuskoj 11. novembra.
“U toku su razgovori između Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske o odbrambenoj suradnji, posebno s ciljem stvaranja jezgra saveznika u Evropi, usmjerenih na Ukrajinu i širu evropsku bezbjednost”, rekao je britanski vojni izvor za Le Monde.
“Nema crvenih linija u Ukrajini”
Te informacije su u skladu s nedavnim izjavama francuskog ministra vanjskih poslova Jeana-Noela Barrota, koji je tokom nedavne posjete Londonu dao intervju za BBC.
Tom prilikom je rekao da zapadni saveznici “ne bi trebali postavljati crvene linije” kada je riječ o pružanju vojne podrške Ukrajini. Rekao je to samo par dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden odobrio Ukrajini korištenje američkih projektila dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije.
Podsjetimo, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola također pozvala njemačkog kancelara Olafa Scholza da Ukrajini pošalje rakete dugog dometa Taurus. Scholz je, međutim, više puta odbacio tu mogućnost, strahujući da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat s Rusijom.
“Ne isključujemo nijednu opciju”
“Francuska će podržavati Ukrajinu intenzivno i onoliko dugo koliko bude potrebno. Zašto? Zato što je naša sigurnost u pitanju. Svaki put kad ruska vojska napreduje za jedan kvadratni kilometar, prijetnja dolazi jedan kvadratni kilometar bliže Evropi”, izjavio je Barrot.
Naglasio je da bi Ukrajina mogla koristiti francuske projektile dugog dometa “u logici samoodbrane” za napade na ciljeve unutar Rusije, ali nije precizirao je li Kijev već koristio francusko oružje. Tokom intervjua Barrot je takođe nagovijestio mogućnost da Francuska u budućnosti pozove Ukrajinu da se pridruži NATO-u.
Na pitanje BBC-ja bi li slanje francuskih snaga predstavljalo tzv. crvenu liniju, Barrot je odgovorio da Francuska “ne isključuje nijednu opciju”