– Havana zahtijeva hitno oslobađanje venecuelanskog lidera Madura, zarobljenog tokom američke racije, nazivajući američku akciju egzistencijalnom prijetnjom po sve političke i ideološke linij
ISTANBUL (AA) – Kubanski ministar vanjskih poslova pozvao je Zajednicu latinoameričkih i karipskih država (CELAC) da kolektivno brane nezavisnost i suverenitet regije od prijetnje koju je izazvala nedavna američka vojna intervencija u Venecueli, prenosi “Telesur” sa sjedištem u Venecueli.
Govoreći na vanrednom samitu CELAC-a u nedjelju, Bruno Rodriguez je podvukao da akcija SAD-a predstavlja egzistencijalnu prijetnju historijske prirode, koja nadilazi sve političke i ideološke granice.
“Latinska Amerika nije sporna teritorija, niti pripada bilo kome osim suverenitetu svog naroda”, poručio je Rodriguez.
“Izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad naftnom industrijom Venecuele ima kolonijalističke prizvuke”, dodao je.
Rodriguez je također zatražio hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog lidera Nicolasa Madura i prve dame Cilie Flores, koji su prevezeni u SAD kako bi se suočili s krivičnim optužbama na sudu u New Yorku.
Dodao je da CELAC ne bi trebao dozvoliti da sila i barbarstvo prevladaju nad međunarodnim pravom i zahtijevati odgovornost od onih koji su odgovorni za ove agresije za uzrokovane smrti i katastrofalni presedan koji su postavili.
U subotu je Trump objavio da je američka vojna akcija u Venecueli rezultirala hapšenjem Madura i njegove supruge Flores, također najavljujući da će za sada uspostaviti američku kontrolu nad zemljom, uz prisustvo američkih trupa ako bude potrebno.
Maduro i Flores su u subotu navečer avionom prevezeni u New York i nalaze se u pritvorskom centru u Brooklynu. Suočavaju se s američkim saveznim optužbama vezanim za trgovinu drogom i navodnu saradnju s bandama koje su označene kao terorističke organizacije.
Maduro je negirao optužbe, a zvaničnici u Caracasu pozvali su na oslobađanje para.
Kuba je u nedjelju također objavila da su 32 njena borca ubijena tokom američke intervencije u Venecueli, a predsjednik Miguel Diaz-Canel proglasio je 5. i 6. januar nacionalnim danom žalosti.