Orban doživio udarac, otkazan samit Trampa i Putina, a nove američke sankcije dodatno ugrožavaju energetski položaj Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban doživio je težak udarac nakon što su njegovi planovi da Mađarsku pozicionira kao ključnog posrednika između Istoka i Zapada propali. Samit između Donalda Trampa i Vladimira Putina, koji se trebao održati u Budimpešti s ciljem okončanja rata u Ukrajini, naglo je otkazan. Povrh toga, Trampova administracija u srijedu je objavila nove sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte, što je izazvalo potres ne samo u Moskvi, već i u Budimpešti, piše CNN.
Energetska zavisnost kao Ahilova peta
Iako je cilj sankcija da se iscrpi ruski ratni budžet, one bi mogle imati razorne posljedice po mađarsku ekonomiju. Za razliku od većine članica EU koje su od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine smanjile svoju zavisnost od ruskih energenata, Mađarska ju je, zajedno sa Slovačkom, produbila. Obje zemlje danas su gotovo u potpunosti zavisne od uvoza ruske nafte.
Orban se sada suočava sa posljedicama sopstvene energetske politike. Osim američkih sankcija na naftu, Evropska unija je u četvrtak potvrdila da će od 2027. zabraniti uvoz ruskog ukapljenog prirodnog gasa (LNG).
Prošlog mjeseca, Orban je upozorio Trampa da bi mađarska ekonomija bez ruskih energenata bila bačena “na kolena”. Orbanova “suverenistička” politika, koja je odbacivala napore Brisela na energetskoj diverzifikaciji, ostavila je njegovu zemlju opasno izloženu.
Unutrašnji politički pritisci
Ovaj dvostruki udarac dolazi u trenutku kada se Orban, najdugovječniji premijer u EU, suočava sa rastućim opozicionim pokretom koji predvodi Peter Magyar, njegov bivši saradnik. Dok je Orban nadao da će mu samit Tramp-Putin ojačati podršku na domaćem terenu, sada se suočava sa produbljenjem ekonomske krize koja bi mogla oslabiti njegovu poziciju pred ključne izbore na proljeće.
Nakon ruske invazije, EU je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj odobrila izuzeće od zabrane uvoza ruske sirove nafte kako bi im dala vremena za prilagođavanje. Međutim, Mađarska i Slovačka su to iskoristile za jačanje, a ne smanjenje zavisnosti. U Mađarskoj je udio ruske nafte porastao sa 61% pre invazije na 86% u 2024. godini, dok je Slovačka “gotovo 100% zavisna” od Moskve, navodi se u izveštaju Centra za proučavanje demokratije (CSD) i Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA).
Do maja su Mađarska i Slovačka za sirovu naftu platili Kremlju 5,4 milijarde evra, što je ekvivalent trošku 1.800 projektila Iskander-M. Nafta u Mađarsku stiže naftovodom Družba, koji je ovog leta bio meta ukrajinskih napada. Izvještaj CSD-CREA ističe da bi Mađarska mogla diverzifikovati snabdevanje putem hrvatskog naftovoda Adria, ali Orban ne pokazuje namjeru da promijeni pravac. U petak je za mađarski državni radio izjavio da njegova vlada “radi na tome kako da zaobiđe” američke sankcije.
Test za Trampovu administraciju
Namjera Mađarske da pronađe način zaobilaženja sankcija mogla bi biti prvi veliki test ozbiljnosti Trampove administracije u njihovoj primijeni, smatra Elina Ribakova sa Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju. Uprkos oštrim izjavama američkog ministra finansija Scotta Bessenta, sam Tramp je bio blaži, izražavajući nadu da sankcije “neće dugo trajati” i ostavivši vrata otvorena za budući samit.
Uspjeh sankcija zavisiće od načina njihove primjene, uključujući i prema saveznicima poput Orbana. “Šta će se dogoditi: prijateljski sastanak Putina i Trampa u Mađarskoj ili će mađarska administracija biti bačena pod autobus ako pokuša da izbegne sankcije? Nemam pojma kako će se karte ovde posložiti”, zaključila je Ribakova za CNN.