Od raspada Sovjetskog Saveza Rusija se na međunarodnoj sceni pojavljuje u znatno umanjenoj ulozi. Slom „zlog carstva“, kako ga je nekada nazvao američki predsjednik Ronald Reagan, ostavio je Kremlj sa manje teritorije, slabijom ekonomijom i ograničenim globalnim uticajem, piše CNN
Ipak, Moskva je zadržala jednu ključnu polugu moći – status nuklearne supersile. Upravo ta činjenica omogućila je Rusiji da i nakon Hladnog rata ostane za stolom najvažnijih svjetskih pregovora, ravnopravno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Na nuklearnim samitima ruski lideri sjedili su nasuprot američkih predsjednika, odlučujući o pitanjima globalne bezbjednosti – gotovo kao u najboljim danima hladnoratovske diplomatije.
Jedan od posljednjih takvih trenutaka desio se 2010. godine, kada su tadašnji američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Dmitry Medvedev potpisali sporazum New START (Strategic Arms Reduction Treaty). Taj dokument, koji je Bijela kuća tada opisala kao „istorijski“, ograničio je broj raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava na maksimalno 1.550 po državi, uključujući interkontinentalne balističke rakete, rakete lansirane sa podmornica i bombardere.
Danas, međutim, i taj sporazum – kao i era koju je simbolizovao – odlazi u istoriju.
Isticanje New START-a, posljednjeg važećeg sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, američka administracija je dočekala gotovo ravnodušno. Optužujući Moskvu da je kršila sporazum uskraćivanjem inspekcija svojih nuklearnih postrojenja, Vašington nije pokazao hitnost da se dokument produži.
Američki predsjednik Donald Trump čak je i sam relativizovao opasnost svijeta bez nuklearnih ograničenja.
„Ako istekne, istekne“, poručio je u januaru, uz sugestiju da bi se možda jednog dana mogao postići „bolji“ sporazum.
Takav stav stoji u potpunoj suprotnosti sa tonom iz Moskve, gdje su upozorenja sve glasnija. Dmitrij Medvedev, danas visoki bezbjednosni zvaničnik sa snažnim javnim nastupima, upozorio je da bi dopuštanje da sporazum propadne moglo ubrzati kretanje tzv. „Sata sudnjeg dana“, simbolične mjere blizine globalne katastrofe.
„Ne tvrdim da to automatski znači nuklearni rat, ali bi moralo da zabrine svakoga“, rekao je Medvedev.
Iz Kremlja poručuju da su pokušaji produženja sporazuma naišli na tišinu sa američke strane. Portparol Dmitrij Peskov upozorio je da bi svijet po prvi put mogao ostati bez temeljnog dokumenta koji ograničava najveće nuklearne arsenale na planeti.
„To je izuzetno loše za globalnu i stratešku bezbjednost“, poručio je Peskov.
Ipak, upozorenja iz Moskve nisu lišena vlastitog interesa. New START je bio jedna od posljednjih platformi na kojoj je Rusija mogla demonstrirati preostali dio moći naslijeđene iz sovjetske ere.
Bez tog sporazuma, Moskva se suočava sa mogućnošću neograničenog američkog nuklearnog širenja – trke koju, sa znatno slabijom ekonomijom i vojnim budžetom, realno ne može pratiti.
Administracija Donalda Trumpa već je ponovo otvorila ideju nuklearno naoružanih ratnih brodova – koncept iz vremena Hladnog rata koji je decenijama bio napušten. Sovjetski Savez je nekada imao kapacitet da odgovori na takve poteze. Današnja Rusija – teško.
Naravno, ni američki razlozi nisu jednostavni. Vašington želi da u buduće sporazume uključi i Kinu, kao rastuću nuklearnu silu, što dodatno komplikuje pregovore.
Ipak, jedno je jasno: istek New START-a označava kraj jedne ere. Ne samo ere bilateralnih sporazuma između Moskve i Vašingtona, već i perioda u kojem su Sjedinjene Američke Države bile spremne da prihvate ograničenja vlastite nuklearne moći.
Svijet ulazi u novu fazu – onu bez jasnih pravila i sa znatno većim rizikom.