Dosad je Izrael izveo napade na lokacije poput Natanza, Khondaba, Isfahana i Fordowa. Jučer je objavio da je gađao i postrojenje u Bušehru, jedinu aktivnu iransku nuklearnu elektranu, no potom je povukao tu tvrdnju. Koji su stvarni rizici takvih napada i mogu li oni dovesti do nuklearne katastrofe u regiji u kojoj žive deseci milijuna ljudi?
Peter Bryant, profesor sa Sveučilišta u Liverpoolu specijaliziran za zaštitu od zračenja, kaže da zasad nije previše zabrinut. Iako su mete napada bila i postrojenja poput Khondaba, šteta je uglavnom vanjska, a ta su postrojenja konstruirana tako da spriječe širenje problema iznutra.
“Uranij je opasan samo ako se udahne, proguta ili na neki drugi način unese u organizam kod niskih razina obogaćenja”, rekao je.
Nuklearni materijal može završiti pod zemljom
Darya Dolzikova, viša znanstvenica u londonskom think-tanku RUSI, istaknula je da napadi na postrojenja u početnoj fazi nuklearnog ciklusa, u fazi obogaćivanja uranija za upotrebu u reaktorima, nose prvenstveno kemijske, a ne radiološke rizike.
Postrojenja poput onih u Natanzu i Isfahanu služe upravo za obogaćivanje uranija. Kemikalije se u teoriji mogu raspršiti, no rizik je opet manji ako su objekti pod zemljom.
Simon Bennett, voditelj jedinice za civilnu sigurnost i zaštitu na Sveučilištu u Leicesteru, smatra da bi izraelski napadi vjerojatno završili zatrpavanjem nuklearnog materijala “pod tisućama tona betona, zemlje i stijena”.
“Napad na reaktor mogao bi izazvati potpunu radiološku katastrofu”
Glavni razlog za zabrinutost bio bi napad na nuklearni reaktor u Bušehru. Richard Wakeford, profesor epidemiologije na Sveučilištu u Manchesteru, rekao je da bi se napadi na postrojenja za obogaćivanje uranija mogli svesti na kemijski incident, ali udar na reaktor bio bi “sasvim druga priča”.
To bi, dodao je, moglo dovesti do ispuštanja radioaktivnih tvari, bilo u obliku oblaka hlapivih tvari ili u more. James Acton, suvoditelj programa za nuklearnu politiku pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, rekao je da bi napad na Bušehr “mogao izazvati potpunu radiološku katastrofu”.
Opskrba vodom u državama Zaljeva bila bi ugrožena
Što se tiče Perzijskog zaljeva, udar na postrojenje u Bušehru mogao bi kontaminirati zaljevske vode te tako ugroziti ključni izvor desalinizirane pitke vode.
U državama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Bahreina desalinizirana morska voda čini velik dio ukupne opskrbe. Nidal Hilal, profesor inženjerstva i ravnatelj Centra za istraživanje voda pri Sveučilištu New York u Abu Dabiju, upozorava: “Obalne desalinizacijske stanice posebno su osjetljive na regionalne opasnosti, poput izlijevanja nafte ili moguće nuklearne kontaminacije.”
Index