Ko su svjetski lideri? To nisu ljudi za koje ste čuli, kao što su predsjednici i pop zvijezde. To su ljudi koji oblikuju svijet, a da mi to i ne primjećujemo: to su oni sa dovoljno mozga, novca ili uticaja da utiču na živote velikog broja drugih. Ove tri stvari često idu ruku pod ruku, ali ne uvijek.
Neki ljudi su uticajni jer imaju genijalne ideje ili su vješti u komercijalizaciji ideja drugih ljudi.
Društva oduvijek imaju svoje elite. Tokom većeg dijela istorije i u većini država, moć se prisvajala snagom oružja i prenosila sa oca na sina. Strah i nasljeđivanje imaju svoje mjesto i u savremenom društvu. Vladajuća partija u Kini ostaje na vlasti jer zatvara i povremeno ubija one koji joj prijete. Amerika je izabrala dva predsjednika po imenu George Bush i zamalo izabrala i dva Klintona. Ipak, velika promjena tokom prošlog vijeka je da su elite sve više meritokratske i globalne. Najbogatiji ljudi u naprednim zemljama nisu aristokrate, već preduzetnici kao Bill Gates. Najuticajniji su oni čiji izumi mijenjaju živote ljudi širom svijeta (npr. Facebook) ili oni čije su ideje ubjedljive (npr. Amnesty International).
Globalna elita je kosmopolitska ekipa, ali daleko od toga da nemaju korijene. Indijski tajkuni sklapaju poslove sa etničkim Indijcima širom svijeta, kineski naučnici u Pekingu sarađuju sa kineskim naučnicima u Kembridžu. Novac, ideje i uticaj kolaju svjetskim dijasporskim mrežama.
Imovinska nejednakost se nemilosrdno produbljuje, čak i u najbogatijim zemljama koje imaju meritokratski sistem. Pametni, obrazovani ljudi se sve više međusobno žene i udaju i podižu pametnu i obrazovanu djecu. Djeca iz običnih porodica se teško mogu takmičiti s njima. Rađa se nova “aristokratiji po zasluzi”. To sa sobom nosi društvene posljedice.
Bogataši utiču na nas ostale na dva načina. Prvo, način na koji troše svoj novac ima lančane posljedice. Njihova “intuicija” pokreće tržišta. Njihova potrošnja održava cijelu sub-ekonomiju hotelijerstva, proizvođača satova i finansijskih savjetnika. A njihova filantropija obezbjeđuje sredstva za škole, lobi grupe i istraživanja o tropskim bolestima.
Drugo, i važnije, je da bi uopšte postali bogati, obično moraju uraditi nešto izvanredno. Neki, naravno, taj novac naslijede, ali većina mora izumiti bolju mišolovku, finansirati tuđu dobru ideju ili barem uspješno voditi lanac frizerskih salona. A pošto su uglavom sami svoji tvorci, današnji bogataši su neumorni, dinamični i mnogo spremniji na promjene nego nekadašnje aristokrate.
Originalno na
Tekst prevela i prilagodila Milica Plavšić