Sirija je pogođena novim talasom smrtonosnog sektaškog nasilja, koje je skrenulo pažnju na vjersku manjinu Druza, našavši se u središtu rastućih tenzija s Izraelom, piše CNN.
Desetine ljudi poginule su ove sedmice u sukobima između pristalica sirijske vlade i druzijskih milicija u južnom gradu Suvejda, nakon čega su sirijske snage intervenisale. To je potom izazvalo nove izraelske zračne napade, jer je Izrael – pozivajući se na svoju obavezu da štiti Druze – proširio svoje prisustvo u južnoj Siriji.
SAD su ocijenile situaciju kao „zabrinjavajuću“ i navodno pozvale Izrael da obustavi napade. Ipak, u srijedu je Izrael zaprijetio da će pojačati udare ako se sirijske snage ne povuku iz tog područja.
Šta se dogodilo?
U utorak je sirijska vojska ušla u Suvejdu, uporište Druza na jugu zemlje, nakon vikend-sukoba između druzijskih snaga i beduinskih plemena. Sukobi su izazvali strah od napada na manjine. Do utorka je najmanje 30 ljudi poginulo, a desetine su ranjene.
Islamističke snage lojalne sirijskoj vladi pridružile su se sukobima, što je dodatno uznemirilo Druze, a jedan od istaknutih lidera zajednice pozvao je na međunarodnu zaštitu.
Izrael, koji je ranije obećao da će štititi Druze, izveo je zračne napade na sirijske vladine snage koje su napredovale ka Suvejdi i zaprijetio da će ih nastaviti.
Sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su u napadima poginuli i civili i pripadnici snaga sigurnosti, ne navodeći tačan broj. Osudili su izraelske napade kao „grubo kršenje suvereniteta Sirijske Arapske Republike“ i „odvratan primjer stranog uplitanja u unutrašnje poslove suverenih država“.
Izraelska vojska potvrdila je da je gađala „vojna vozila sirijskog režima“ u oblasti Suvejda, a kasnije i ulaz u sjedište vojske u Damasku.
Ko su Druzi?
Druzi su arapska vjerska zajednica od oko milion pripadnika, koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. U Siriji su većinom koncentrisani u južnoj provinciji Suvejda, blizu Golanske visoravni koju je Izrael okupirao 1967. i anektirao 1981. godine.
Više od 20.000 Druza i dalje živi na Golanu i većina njih se izjašnjava kao Sirijci, odbijajući izraelsko državljanstvo. Dobijaju rezidentne statuse, ali nisu građani Izraela.
Druzima je zabranjeno prelaziti u druge religije i brak s pripadnicima drugih vjera. Religija je zatvorena za konvertite.
Zašto se sukobljavaju sa sirijskom vladom?
Nakon pada Bašara al-Asada u decembru 2024, novi sirijski predsjednik Ahmed al-Šaraa obećao je inkluzivnost, ali ekstremističke sunitske snage koje ga podržavaju nastavile su napade na vjerske manjine.
U martu je u Latakiji ubijeno stotine pripadnika alavitske sekte, a u aprilu je više od 100 ljudi poginulo u sukobima pro-vladinih snaga i druzijskih milicija.
Ključni problem između vlasti i Druza jeste pokušaj razoružavanja druzijskih milicija i njihova integracija u državne strukture. Druzi odbijaju da predaju oružje, sumnjajući u islamski fundamentalizam vlasti i tražeći veću političku reprezentaciju.
Sukobi su izbili nakon više otmica s obje strane, uključujući i otmicu jednog druzijskog trgovca u petak.
Iako je sirijski ministar odbrane u utorak najavio primirje, već u srijedu su, prema izvještajima državne agencije SANA, „nezakonite grupe“ nastavile napade na vladine trupe.
Zašto Izrael interveniše?
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael „posvećen zaštiti Druza u Siriji zbog bratskih veza s druzijskim građanima u Izraelu i njihovih porodičnih i istorijskih veza s Druzima u Siriji“.
Oko 130.000 izraelskih Druza živi na sjeveru Izraela, a od 1957. godine muškarci Druzi služe vojsku i često zauzimaju visoke pozicije u vojsci, policiji i obavještajnim službama.
Izrael je takođe jednostrano proglasio demilitarizovanu zonu u južnoj Siriji, što Damask odbacuje kao kršenje svog suvereniteta.
Može li Izrael postići dogovor s državom koju bombarduje?
Od pada Asadovog režima, Izrael je zauzeo dodatne teritorije u Siriji i redovno izvodi napade kako bi, po njihovim tvrdnjama, spriječio obnavljanje vojnih kapaciteta i eliminisao potencijalne prijetnje.
Iako SAD vrše pritisak na Izrael da normalizuje odnose s novim sirijskim režimom, napadi se nastavljaju. Washington želi uključiti Siriju u tzv. Abrahamov sporazum, kojim su pojedine arapske države već normalizovale odnose s Izraelom.
U maju su američki predsjednik Donald Trump i al-Šaraa održali sastanak u Rijadu, a uoči tog susreta ukinute su američke sankcije Siriji – što se u Damasku slavilo kao veliki diplomatski iskorak.
Ipak, Netanjahu je ranije upozorio Trumpa da ne ukida sankcije Siriji, tvrdeći da bi to moglo dovesti do nove „katastrofe nalik 7. oktobru 2023.“, kada je Hamas izveo smrtonosni napad na Izrael.
Izraelski napadi otežavaju al-Šaraaove napore da konsoliduje vlast i u regionu prikaže eventualnu normalizaciju s Izraelom kao pobjedu za sirijski narod i državni suverenitet.