Foto: Wikipedia
U zraku se osjećaju optimizam, odlučnost i nada. U selu Lützerath u blizini Kölna prošli tjedan je u prosvjednoj šetnji i na spontanim demonstracijama s koncertima sudjelovalo između 5.000 i 7.000 ljudi.
David Dresen, glasnogovornik građanske inicijative „Sva sela moraju ostati”, oduševljen je i duboko dirnut tom mobilizacijom velikih razmjera. „Nevjerojatno je dobro osjetiti podršku velikog pokreta. Ovdje su ljudi iz čitave Europe i dobivamo izraze solidarnosti iz čitavog svijeta”, rekao je Dresen u nedjelju, nakon prosvjedne šetnje kroz Lützerath. Inicijativa „Sva sela moraju ostati” zalaže se za očuvanje sela u Njemačkoj koja su u blizini rudnika ugljena te za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Pored sela se nalazi dvije stotine metara duboka rupa trenutno najspornijeg europskog rudnika ugljena. Površinski kop Garzweiler podsjeća na Mjesečev pejzaž. Ogromni bageri tu još od 1983. iskopavaju lignit na površini od skoro 100 četvornih kilometara. Uništeni su 19 sela i izuzetno plodno poljoprivredno zemljište. U narednih nekoliko mjeseci trebao bi nestati i Lützerath.
Veći dio terena posjeduje energetski koncern RWE, ali jedan dio još uvijek nedostaje. On i dalje pripada poreznom savjetniku Kurtu Claßenu, koji za DW kaže da svoje zemljište ne želi prodati koncernu.
Posljednji poljoprivrednik u selu Eckhardt Heukamp dugo je odbijao prodati svoje imanje RWE-u, no na kraju je ipak popustio i prije nekoliko tjedana iselio. Sada više od 1.000 aktivista želi spriječiti rušenje sela. Žive u praznim kućama, a u posljednje dvije godine sagradili su i brojne kućice na drveću te podigli klimatski kamp.
Kako je došlo do te odluke?
Spor oko toga smije li ovo selo uopće biti uništeno naročito se zaoštrio 2021. godine, nakon prve studije Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) o pridržavanju granice od 1,5 stupnjeva Celzijevih, kao i svim neophodnih mjerama u Njemačkoj.
Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck i njegova pokrajinska kolegica Mona Neubaur su s koncernom RWE 4. listopada 2022. godine predstavili sporazum o napuštanju proizvodnje ugljena do 2030. – osam godina ranije nego što su planirale prethodne vlade. Na površinskom kopu Garzweiler time se spasilo pet sela, ali selo Lützerath će morati uzmaknuti, rekla je ministrica Neubaur. Ona je izrazila žaljenje zbog toga, ali kako kaže: „Moramo uvidjeti da je realnost drugačija.”
U vrijeme donošenja odluke vladala je velika zabrinutost zbog ozbiljne nestašice plina u Njemačkoj naredne zime zbog zabrane uvoza ruskog plina. „Rat u Ukrajini i energetska kriza kao posljedica toga vrše veliki pritisak na europski energetski sustav”, izjavio je tog dana Robert Habeck. „Shodno tome, jedan od najhitnijih zadataka našeg vremena je uskladiti energetsku sigurnost, mogućnost plaćanja i održivost. U kratkom roku moramo učiniti prave stvari kako bismo osigurali sigurnost opskrbe.”
„Lützerath nije trebao nestati”
„Robert Habeck i Mona Neubaur su na temelju sumnjivih podataka sklopili prljav posao s RWE-om, koji na kraju pomaže samo tom koncernu za proizvodnju ugljena”, kaže Linda Kastrup, glasnogovornica pokreta za zaštitu klime „Fridays for Future”.
Profesorica Claudia Kemfert, stručnjakinja za energetiku iz instituta DIW, smatra da je tadašnju odluku vrlo teško razumjeti. Prema njenom mišljenju, trebao je postojati transparentan proces dijaloga sa svim sudionicima. Ona za DW kaže: „Naša, ali i druge studije, jasno pokazuju da Lützerath ne mora biti uništen. Na postojećim površinama ima dovoljno ugljena.”
Uz sve to i unatoč nestašici plina za Njemačku je sigurnije i klimatski prihvatljivije snabdijevanje energijom kroz širenje obnovljivih izvora, naglašava Kemfert. Ali tempo širenja tih izvora energije bi morao biti „barem utrostručen, ako ne i učetverostručen“.
Gdje je izlaz?
Donositeljima odluka profesorica Kemfert preporučuje hitno uvođenje moratorija na ugljen. Prema njezinom mišljenju, moraju se omogućiti novi pregovori, potrebna je „razmjena mišljenja s onima koji su pogođeni, demonstrantima, kompanijama, privredom i civilnim društvom“.
Klimatski aktivisti u Lützerathu i ekološke organizacije to vide slično. „Sada je potrebno u posljednjem trenutku zaustaviti uništenje Lützeratha, pokrajinska vlada bi morala povući kočnicu za hitne slučajeve”, kaže Christoph Bautz iz građanskog pokreta „Campact“.
Za klimatske aktiviste Lützerath ima globalno značenje u borbi protiv zagrijavanja Zemlje. „Svijet prati ono što se ovdje događa, jer se mi i za njega borimo“, poručila je u nedjelju na prosvjedu u Lützerathu poznata klimatska aktivistica Luisa Neubauer, članica pokreta „Fridays für Future“. I dodala: „Ovdje netko mora podvući crtu. Ako želimo da jednoga dana bude manje kriza, onda uništavanje mora prestati.”
DW