Od praistorijskih slika do švajcarskih glečera, ovi evropski lokaliteti svjetske baštine su u opasnosti od poplava i suše.
Od Švajcarskih Alpa do Sidnejske opere, neka od najpoznatijih UNESCO-vih lokaliteta svjetske baštine mogla bi biti uništena klimatskim promjenama, pokazuje nova analiza. Poplave, obalna erozija, klizišta, jaki vjetrovi, ekstremne vrućine, oluje i cikloni samo su neke od klimatskih prijetnji koje pogađaju znamenite lokalitete širom svijeta.
Kompanija za analitiku klimatskog rizika Climate X modelirala je kako će ovi rizici uticati na 500 takvih znamenitosti, identifikujući 50 najugroženijih do 2050. godine ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte ne smanje drastično.
Ukupno 17 evropskih lokaliteta svjetske baštine se pojavljuje na ovoj listi, pri čemu su poplave i suše vodeći rizici širom kontinenta.
Švedska i Francuska dom najugroženijih lokaliteta svjetske baštine u Evropi
Željezara Engelsberg je najugroženiji lokalitet od klimatskih promjena u Evropi, i ona zauzima četvrto mjesto na svjetskoj listi 50 najugroženijih zbog prijetnje od površinskih i riječnih poplava.
Ovaj lokalitet, koji datira iz 17. vijeka, prepoznat je kao izvanredan primjer evropskog industrijskog kompleksa i najbolje očuvan primjer švedske fabrike za proizvodnju gvožđa, koje je tokom dva vijeka doprinosilo prosperitetu Švedske.
Sljedeći je pećina Grotte Chauvet u Francuskoj, koji se nalazi na šestom mjestu. Ugrožena površinskim poplavama i klizištima, ova pećina sadrži najstarije poznate i najbolje očuvane figurativne crteže na svijetu, koji datiraju još prije 32.000 godina.
Koji drugi evropski lokaliteti svjetske baštine se suočavaju sa klimatskim prijetnjama?
Na 11. mestu, Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn zaštićeno je planinsko područje u jugozapadnoj Švajcarskoj, jedva je izbjegao ulazak u prvih 10. Ovaj region, koji je dom najvećeg glečera u Evropi, ugrožen je riječnim poplavama.
Sa sličnim prijetnjama suočava i Industrijski kompleks rudnika uglja Zolverein u Esenu, Njemačka (12. mjesto), dok je industrijsko nasljeđe Rjukan-Notodden u Norveškoj (13. mjesto) – koje je koristilo hidroelektričnu energiju za proizvodnju azotnog đubriva – ugroženo površinskim poplavama.
Osnovana 1119. godine, Cistercitska (rimokatolički monaški red) opatija Fontenay u Francuskoj (17. mesto) mogla bi takođe biti uništena površinskim poplavama ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte ne smanje.
Bugarski rezervat prirode Srebarna (20. mjesto) – slatkovodno jezero površine 600 hektara koje je mjesto za razmnožavanje skoro 100 vrsta ptica – i biodiverzitetna delta Dunava u Rumuniji (27. mjesto) su obe ugrožene riječnim poplavama.
Oluje dodatno povećavaju rizike sa kojima se suočavaju srednjovjekovni istorijski centri Stralsund i Wismar u Nemačkoj (22. mesto) i spektakularni vodeni vrtovi Studley Royal Parka u Engleskoj (24. mesto).
Takođe u Velikoj Britaniji, različiti škotski lokaliteti se suočavaju sa klimatskim pretnjama, od obalnih poplava na udaljenom arhipelagu St Kilda (45. mesto) do klizišta u selu mlinova iz 18. veka New Lanark (44. mesto).
Na drugim mjestima, norveški Bryggen (31. mesto) – istorijska luka Bergena – suočava se sa rizicima od obalnih poplava i suše; Provins, grad srednjovjekovnih sajmova (32. mjesto) u pokrajini Šampanj, Francuska, ugrožen je riječnim poplavama; a Zapadni norveški fjordovi (40. mjesto) i Biskajski (Vizcaya) most u Španiji (43. mjesto) su oba ugrožena obalnim poplavama.
Na 33. mjestu, španski Nacionalni park Donjana takođe se nalazi u top 50 suočenih sa višestrukim pretnjama uključujući sušu i riječne, površinske i obalne poplave.
Lokaliteti u Indoneziji, Kini, Australiji, Japanu i Indiji dominiraju ostatkom top 50 liste.
“Ovo je ozbiljno upozorenje za vlade, konzervatore i globalnu zajednicu”
Gubitak UNESCO-ovih lokaliteta svjetske baštine, odabranih zbog njihove kulturne ili prirodne važnosti, bio bi razarajući udarac – ali klimatske prijetnje sa kojima se suočavaju već utiču na zajednice i ekonomije širom svijeta, upozorava Climate X.
“Naši nalazi služe kao ozbiljno upozorenje za vlade, konzervatore i globalnu zajednicu da prioritizuju zaštitu naše planete – da sačuvaju naše drevne spomenike i naše trenutne resurse i infrastrukturu – i da zaštite život danas i u budućnosti“, kaže izvršni direktor i suosnivač kompanije, Luki Ahmed.