Dvodnevni razgovori 62 njemačka biskupa s papom Franjom i njegovim najbližim suradnicima, uključujući i državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, nisu uspjeli premostiti duboki jaz između Katoličke crkve u Njemačkoj i Vatikana.
Kardinal Georg Bätzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, izjavio je nakon sastanaka, koji su održani krajem prošlog tjedna, da je kardinal Marc Ouellet, voditelj vatikanskog Dikasterija za biskupe, zatražio od njih poštivanje moratorija na sinodu.
To bi značilo, objasnio je kardinal Bätzing, da se u Njemačkoj više neće moći raspravljati o ulozi žena u crkvi, o homoseksualnosti, crkvenom spolnom moralu te načinu odnosa prema moći i celibatu. A to, istaknuo je, za njih ne dolazi u obzir.
Zaustavljanje rasprave ne dolazi u obzir
Kardinal Bätzing ispričao je novinarima kako je kardinal Ouellet, nažalost, “igrao ulogu lošeg momka u raspravi, no netko je to morao učiniti”, te je dodao kako kardinal vidi njemačku sinodu kao požar koji bi se mogao proširiti posvuda u crkvi. “Ali zaustavljanje sinode nije opcija”, naglasio je biskup Bätzing te zaključio kako je Božji narod u Njemačkoj vrlo nestrpljiv.
Na sastanku s njemačkim biskupima nekoliko vodećih vatikanskih dužnosnika zabrinuto je upozorilo njemačke kolege da bi njihovo inzistiranje na tim osjetljivim temama moglo dovesti u pitanje elemente crkvenog učenja o kojima se “ne može pregovarati”.
Već prije toga čule su se optužbe kako Nijemci žele Katoličku crkvu preobratiti u Protestantsku crkvu. Ugledni njemački crkveni povjesničar Hubert Wolf odmah je odgovorio kako je to “poznati master narativ konzervativaca i apsolutno pogrešna procjena njemačke situacije i trenutnog stanja rasprave na sinodalnom putu”.
Duboka vjerska kriza u njemačkoj Crkvi
Zaključio je kako papa Franjo, nažalost, ne razumije ozbiljnost njemačkih zahtjeva. Sporovi između Vatikana i njemačkih biskupa koji zahtijevaju radikalnije reforme Katoličke crkve nisu od jučer. Oni su započeli 2019. i od tada se samo produbljuju.
Zahtjevi za dubinskim reformama u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj posljedica su ozbiljne krize kroz koju prolazi ta vjerska zajednica. Samo 2021. čak 359.338 katolika napustilo je Crkvu. Budući da taj trend izlaska iz Katoličke crkve traje već duže vrijeme, njemački biskupi naprosto su prisiljeni poduzeti mjere kako bi zaustavili odljev vjernika.
Prvi put manje od polovice njemačkih građana pripada nekoj od najvećih crkava, a katolika je sada 21,6 milijuna, što je pad od 4,3 posto. Kardinal Bätzing upozorio je da ljudi odlaze “razočarani jer ne vide da se Crkva stvarno bavi važnim pitanjima”. Čak ni njemački proces reforme sinodalnog puta nije preokrenuo taj trend.
Slučaj seksualnog zlostavljanja 3.677 maloljetnika
Težak udarac vjerodostojnosti i povjerenja u Katoličku crkvu zadala su otkrića o svećeničkom seksualnom zlostavljanju 3.677 maloljetnika u Njemačkoj. Zbog toga je, suglasni su, imperativ promijeniti niz stvari unutar Crkve, od načina upravljanja, uloge žena, uvjeta celibata za svećenike i učenja o spolnosti.
Nakon što je Vatikan prošle godine zabranio blagoslivljanje istospolnih brakova uz obrazloženje da Bog ne može blagosloviti grijeh, kardinal Bätzing odgovorio je da on nikada ne bi uskratio takve blagoslove. To najbolje ilustrira koliki je otpor njemačkih biskupa spram politike Vatikana, pa i samog pape Franje.
Neki analitičari drže kako su njemački biskupi, ohrabreni papinim otvaranjem tema kao što su ređenje žena, svećenički celibat i homoseksualnost, pomislili da u takvom ozračju mogu pokrenuti raspravu o dubljim reformama unutar Katoličke crkve.
Prerano je za rasprave o dubljim reformama
Pokazalo se, međutim, da je za to ipak prerano: unutar Crkve i dalje prevladavaju tvrdi tradicionalisti i konzervativci koji ne dopuštaju neophodne prilagodbe novim vremenima. S obzirom na to da nisu uspjeli naći zajednički jezik s predstavnicima Vatikana, njemački katolički biskupi najavili su da će nastaviti raspravu o promjenama crkvenih učenja o kontroverznim temama, uključujući homoseksualnost i ređenje žena.
Intenzivirat će također razgovore o moći i podjeli vlasti u Crkvi, o svećeničkom životu, odnosno o celibatu, o ulozi žena u ministerijalnim službama i uredima Crkve, o životu u ljubavi i seksualnosti te odnosima među parovima.
Papa Franjo već je nekoliko puta kritizirao njemački sinodalni put, a protivnici njemačkih biskupa upozoravaju na proces sve većeg udaljavanja njemačke crkve od Rima. Kardinal Bätzing takvima je odgovorio: “Mi smo katolici i to ćemo i ostati, ali želimo biti katolici na drugačiji način.“
Njemačka se sve više udaljava od rimskog puta
Koliko je dubok jaz između stajališta njemačkih biskupa i Vatikana najbolje ilustrira izjava biskupa Franza-Josefa Bodea iz Osnabrücka, koji traži da postoje i drugi oblici svećeničkog života.
Osim svećenika koji žive u celibatu, smatra Bode, oženjeni ljudi s obitelji jednako su korisni kao i oni s civilnim poslovima. Posvuda u svjetskoj Crkvi očita je „potreba za diferenciranim oblicima življenja svećeništva i pastorala“, zaključio je kardinal Bode.
Najžešći kritičari njemačkih zahtjeva su, očekivano, američki biskupi koji idu tako daleko da čak upozoravaju kako bi Nijemci mogli, a da im to ne bi bilo prvi puta u povijesti, izazvati raskol u Katoličkoj crkvi.
Neriješeni slučaj kardinala Woelkija
Usred njemačkih zahtjeva za reformama, Konferencija katoličkih biskupa SAD-a izabrala je novo vodstvo koje će inzistirati na strogom provođenju zakona protiv pobačaja. Nasuprot tome, papa Franjo je dao veću težinu drugim pitanjima kao što su siromaštvo i klimatske promjene.
Njemački biskupi tijekom posjeta Vatikanu zatražili su od pape Franje da što prije riješi slučaj kardinala Rainera Marije Woelkija. On je, naime, dugo inzistirao da se razotkriju svi slučajevi zlostavljanja maloljetnika i u tomu je bio iznimno odlučan. Međutim, ubrzo su iz crkvenih redova stigle optužbe da je i on zlostavljač.
Iako unutar Crkve prevladava uvjerenje da je Woelki lažno optužen, papa Franjo ga je suspendirao. Međutim, već mjesecima ne donosi nikakvu odluku. Inače, kardinal je sam ponudio ostavku, iako tvrdi da je lažno optužen. Zbog toga su njemački biskupi zatražili od pape da što prije donese odluku jer je situacija za nadbiskupiju i samog kardinala nepodnošljiva.
Tvrde da nema govora o raskolu s Vatikanom
Nakon razgovora njemački biskupi ponovili su kako nema ni govora o raskolu, jer to nije opcija za biskupe ili laike u njemačkoj sinodi. Papa Franjo ih je ipak donekle utješio ustvrdivši da unutar Crkve uvijek postoje razlike, „da Crkva živi od napetosti, zbog čega su napetosti dio žive Crkve u pokretu“.
Nakon susreta u Vatikanu njemački biskupi i dalje traže od Vatikana da uvaži njihov sinodalni put. “Mi kao crkveni ljudi nadamo se da će se konačno pokrenuti široki dijalog o temama sinodalnog puta u Njemačkoj i svim drugim gorućim pitanjima te zatvoriti opasni komunikacijski jaz s Vatikanom”, poručili su.
Papa Franjo neće moći tek tako zaobići zahtjeve njemačkih biskupa. Premda doista prijeti opasnost od produbljivanja razlika unutar Crkve, ipak nemoguće je oglušiti se na prijedloge reformi koji bi Katoličku crkvu učinili prihvatljivijom i pristupačnijom za nove generacije. Osim toga, Katolička crkva u Njemačkoj je najbogatija u Europi i najviše uplaćuje u vatikansku blagajnu, što nikako nije za podcijeniti.