Njemački kancelar Olaf Šolc priprema građane Njemačke na dalja poskupljenja.
„Aktuelna kriza neće biti završena za nekoliko mjeseci”, rekao je
socijaldemokrata (SPD) na početku takozvane „zajedničke akcije” sa
najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata, u kancelarkom uredu.
Rat
Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci snabdijevanja, zbog korona
pandemije, stvorili su opštu neizvjesnost. „Moramo da se pripremimo na
to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je
Šolc. Njemačka se suočava sa „istorijskim izazovom”.
Cilj ovog prvog u nizu sastanka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen.
„Kao
zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako
zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istakao je Šolc . Društvo
je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. „Poruka koja mi je
važna jeste da se držimo zajedno”, kazao je kancelar.
Predsjednik poslodavaca: „Pred nama su teške godine”
I
predsjednik poslodavaca Rajner Dulger vidi tmurne oblake na horizontu.
„Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od
ujedinjenja.” Ona može da se prevaziđe samo zajedničkim snagama.
Stalni
ekonomski rast, kakav je zabilježen prije korona pandemije i početka
rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su
teške godine.”
Smanjenjem poreza i doprinosa za socijalno
osiguranje, vlast može da se pobrine da građanima od bruto zarade ostane
više novca”, objašnjava Dulger.
Predsjednica Saveza njemačkih
sindikata (DGB), Jasmin Fahimi, smatra da je sada važno „sve preduzeti,
kako bi se spriječila recesija, stabilizovali pogoni i osigurala radna
mjesta.”
Učesnici sastanka su se složili da do sada nije bilo
takozvane spirale plata i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke
plate, kaže šefica DGB.
Vladine mjere koje su već usvojene
rasteretiće prosječno domaćinstvo za 1.000 evra. Međutim, opreterćenja
su “znatno više od toga”. Fahimi je još ranija tražila uvođenje gornje
granice za cijene energije.
Zajednička akcija – ideja iz 60-ih
Zajednička
akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula
„Velika koalicija” (demohriščani i socijaldemokrate) u Njemačkoj: vlada,
lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa
centralnom bankom, Bundesbank, trebalo je koordinisano da deluju.
Tadašnji
ministar privrede Karl Šiler, čija ideja je to i bila, govorio je o
„stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći „pregrijavanje”
privrede do kojeg bi moglo da dođe zbog zahtjeva sindikata za povećanjem
plata. Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plate i cijene
međusobno guraju na gore – odnosno povećavaju inflaciju. Sindikati su
tada veoma nevoljno ušli u pregovore. Ukupno je za 10 godina bilo deset
rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitvno povukli.