Identifikovano je više od 30 najbližih članova njegovog obezbjeđenja – svi pripadaju Predsjedničkoj službi bezbjednosti (SBP), gotovo nezavisnoj jedinici Federalne službe zaštite (FSO).
Prosječna starost im je 36 godina, svi su visoki, a mnogi dolaze iz manjih gradova Moskovske oblasti. U službu uglavnom ulaze nakon završetka Akademije FSO u Orelu.
Prije angažovanja prolaze intervju, poligrafsko testiranje i razgovor sa psihologom. Godine 2018. plata je bila oko 80.000 rubalja, a danas dostiže 180.000 do 226.000.
Putina prate na svim putovanjima – najčešće u Soči i Simferopolj, kao i do rezidencije u Valdaju. Grupa je podijeljena: jedan dio ide sa predsjednikom, drugi stiže ranije da obezbijedi lokaciju. Pri posjetama inostranstvu broj članova obezbjeđenja može biti i oko 100.
Kuvari i konobari koji rade za Putina takođe su dio FSO
Bivši oficir FSO Nikita Belenkij opisao je posjetu Beogradu 2019. kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poveo Putina u Hram Svetog Save. Tada su, kako kaže, morali da se probijaju kroz masu i čak “guraju lokalno sveštenstvo” da bi obezbijedili predsjednika – što je za FSO ozbiljan bezbjednosni propust.
Kuvari i konobari koji rade za Putina takođe su dio FSO, vojna lica sa obukom u rukovanju oružjem i taktikom.
Hrana se provjerava u pokretnim laboratorijama i ekspresnim testovima – od otrova do viška žive. Svako jelo prvo probaju članovi obezbjeđenja. Putin ne jede brzu hranu, uveče izbjegava meso, a omiljena jela su mu predjelo od patlidžana, salata Olivije i džigerica divljači. Pije napitke od šipurka i đumbira, alkohol gotovo nikada.
Sakupljaju Putinove uzorke
Putinovo obezbjeđenje, pored standardne opreme, uvijek nosi i posebne aktovke – i to ne obične. Svaka torba ima ugrađeni neprobojni štit koji se može otvoriti i koristiti za zaštitu predsjednika u slučaju pucnjave.
Jedna od najneobičnijih je takozvana “Poo torba”, namijenjena prikupljanju Putinovog fecesa i urina, koji se zatim transportuju nazad u Moskvu.
Prema pisanju francuskog magazina “Paris Match”, ova praksa je prvi put primijećena 2017. godine tokom Putinove državne posjete Francuskoj.
Kako prenosi “Sun”, smatra se da ruski predsjednik, zbog spekulacija o svom zdravlju, ne želi da strani ljekari ili obavještajne službe dođu u posijed bioloških uzoraka iz kojih bi mogli da izvuku osjetljive podatke.
Nuklearna aktovka “Čeget”
Putin takođe često nosi i svoju čuvenu nuklearnu aktovku “Čeget”. Prvobitno razvijena tokom 1980-ih za KGB, ranije verzije navodno su sadržale i eksplozivni naboj snage jedne kilotone – dovoljno da uništi sve u radijusu od 800 metara.
Današnja verzija funkcioniše kao komunikacioni uređaj za prijenos naređenja o pokretanju nuklearnog napada. Jednim pritiskom na dugme, Glavni štab u Moskvi prima signal i može aktivirati nuklearni odgovor.
Tjelohranitelji koji čuvaju Putina biraju se po izuzetnim kriterijumima – od “operativne psihologije”, preko vrhunske fizičke kondicije i mentalne izdržljivosti, do sposobnosti da djeluju u ekstremnim vremenskim uslovima. Naoružani su pištoljima SR-1 Vektor, koji ispaljuju metke sposobne da probiju pancir.
Šansa za napredak
Služba u SBP otvara vrata karijere – primjer je Aleksej Djumim, Putinov tjelohranitelj od 1999, koji je postao guverner Tulske oblasti 2016, a 2024. pomoćnik predsjednika i sekretar Državnog savjeta.
Prema nekima, to je test za moguću nasljedničku ulogu, dok drugi smatraju da je riječ o počasnoj penziji.
Među poznatim bivšim članovima SBP su i Viktor Zolotov, sada na čelu Rosgvardije, Dmitrij Mironov, Sergej Morozov i Jevgenij Ziničev, nekadašnji guverneri ruskih oblasti, kao i Aleksandar Kolpakov i Valerij Pikalev, koji su zauzeli visoke državne funkcije, prenosi Nova.
Putinovi tjelohranitelji rijetko govore javno, a snimak iz filma “Naša služba” iz 2021. otkriva njihovu svakodnevicu – od strogih pravila ponašanja do spremnosti da predsjedniku obezbijede maksimalnu sigurnost u svakoj situaciji, pa i na drugom kraju svijeta.