NAJVEĆA ekonomija Europske unije postaje istodobno i najveći problem. U nastojanju da zaštiti svoju vodeću industriju od postupnog ukidanja vozila s motorima na unutarnje izgaranje, Njemačka blokira prihvaćanje propisa Europske unije za zabranu prodaje novih automobila koji emitiraju CO2 nakon 2035. godine.
To može sasvim poremetiti napore EU da smanji emisiju stakleničkih plinova iz transporta, što je ključni dio nastojanja unije da do 2050. godine postane klimatski neutralna. Javljaju se i upozorenja da bi takve tvrdokorne taktike mogle dati loš primjer drugim zemljama EU koje će također posegnuti za blokadama kako bi zaštitile ono što smatraju ključnim nacionalnim interesima, piše Politico.
Sve se činilo kao završena priča
Zabrana motora s unutarnjim izgaranja u EU činila se završenom pričom. I Europski parlament i članice EU u Vijeću prihvatile su zakon kojim će se zabraniti prodaja novih automobila i kombija koji emitiraju ugljični dioksid nakon 2035. godine, čineći električna vozila standardom. Ministri EU trebali su u utorak dati konačno odobrenje – ali tada je Njemačka reagirala.
Razlog – Slobodna demokratska stranka (FDP), jedna od tri stranke koje čine vladajuću koaliciju u Njemačkoj, želi da Europska komisija prihvati rupu u zakonodavstvu koja bi omogućila prodaju vozila s klasičnim motorima ako koriste takozvana e-goriva. Ova sintetička goriva su klimatski neutralna, ali zahtijevaju puno više energije za proizvodnju nego punjenje električnog vozila.
“Situacija je neprihvatljiva”, rekao je Pascal Canfin, francuski zastupnik u Europskom parlamentu iz stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koji predsjedava parlamentarnim Odborom za okoliš i vodio je pregovore o nultoj emisiji.
“Nije prihvatljivo da jedna zemlja pogazi ono što je već prihvatila. Njemačka je odobrila sporazum”, rekao je Canfin novinarima, pozivajući njemačkog kancelara Olafa Scholza da ne ostane zapamćen u povijesti Europe “kao onaj koji je srušio Green Deal”.
Nastao je kaos
Ipak, FDP inzistira na spomenutom odstupanju, navodeći kao razlog potrebu za otvorenošću prema novim tehnologijama. Nakon niza bolnih neuspjeha na regionalnim izborima u prošloj godini, FDP je kao svoj politički prioritet prihvatio spašavanje motora s unutarnjim izgaranjem, što je značajan simbol, ali i glavni izvor radnih mjesta.
Iako se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju sastala s njemačkom vladom kako bi je uvjerila da odustane od prijedloga, u ponedjeljak je kancelar Scholz jasno dao do znanja da Berlin ne namjerava odustati dok Komisija ne iznese prijedlog za uključivanje e-goriva u zakonodavstvo vezano za 2035. godinu.
“Vlada je ujedinjena u očekivanju da će Europska komisija iznijeti prijedlog da se e-goriva mogu koristiti i nakon 2035.”, rekao je njemački kancelar.Zajedno s Italijom, Poljskom i Bugarskom, koje su također izrazili prigovore propisima EU, Njemačka može formirati blokirajuću manjinu koja će spriječiti usvajanje obavezne nulte emisije.
Međutim, ne smatraju svi u Berlinu da je to dobra ideja, posebno se to odnosi na stranku Zeleni koja je također dio vladajuće koalicije.
“Uvijek je teško kad odjednom dođete do drugačijeg mišljenja u posljednji trenutak. Njemačka se kocka povjerenjem na europskoj razini. To uglavnom ne bi trebalo činiti, bez obzira na sadržaj pitanja”, požalio se zastupnik Zelenih Anton Hofreiter, predsjedavajući Bundestagova Odbora za europske poslove.”Njemački potezi upalili su alarme u Bruxellesu. Postoji strah da će zemlje poput Poljske početi koristiti istu taktiku, odnosno da ovakvo njemačko ponašanje legitimira napade na druge klimatske ciljeve”, rekao je jedan europski diplomat, tražeći ambicioznije djelovanje na klimatske promjene.
Berlin stvara presedan
Rasmus Andresen, zastupnik njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu, također je upozorio da Berlin stvara presedan koji bi mogle zloporabiti druge zemlje EU, ali i zastupnici u Europskom parlamentu koji se žele riješiti Green Deala. Zbog toga sporazum između Komisije i njemačke vlade sada postaje presudan i vrlo politički relevantan.
Andresen je napomenuo da je Njemačka u prošlosti osuđivala zemlje poput Poljske ili Mađarske jer su držale Europsku uniju kao taoca i prijetile da će blokirati donošenje zakona u njihovim sukobima s Bruxellesom zbog vladavine prava.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
“Desničarske populističke vlade poput talijanske, poljske ili mađarske će nas, naravno, kopirati u budućnosti i tvrditi da drugi rade isto”, rekao je zastupnik Zelenih i nastavio:
“Njemačka nije bilo koja zemlja, nego najveća i ekonomski najjača članica EU, prema kojoj se druge zemlje uvijek orijentiraju u određenoj mjeri. I zato je to vrlo problematično i moglo bi dovesti do toga da vjerodostojnost – koja je vrlo važna u europskoj demokraciji – u budućnosti bude manjkava”. FDP negira da ugrožava ugled Njemačke ovom last-minute blokadom.
“Bilo bi pogrešno izvući zaključke o vjerodostojnosti Njemačke u Europi iz rasprave o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem. Trenutna rasprava je normalan pregovarački postupak”, rekao je Torsten Herbst iz FDP-a.
“Berlin se osjeća prevarenim”
Stranka kaže da je Berlin prošle godine dao preliminarno odobrenje sporazumu za 2035. godine, jer je shvatio da će Komisija predložiti način uključivanja e-goriva. Sada se Berlin osjeća prevarenim jer Komisija to nije učinila.
“Tražimo pravnu regulaciju od Europske komisije, Europska komisija nam to obećava, a zatim to ne čini i potpuno je iznenađena zato što ne prihvaćamo sporazum”, rekao je ministar prometa Volker Wissing, inače član FDP-a.
Iako je ekonomski liberalna, stranka kaže da pokušava zaštititi proizvođače automobila, industriju koja je mnogo ambivalentnija nego njemačka vlada.”Spor oko uvjeta zabrane 2035. godine stvara neizvjesnost među potrošačima, ali i u industriji, koja ulaže u električna vozila, baterije i infrastrukturu za punjenje”, rekao je Martin Sander, generalni direktor Forda u Europi. Kompanija se obvezala da će postati potpuno električna do 2026. Volkswagen, najveći svjetski proizvođač automobila, ima za cilj zaustaviti europsku proizvodnju automobila s klasičnim motorima do 2033. godine.