Postepeno usporavanje Zemljine rotacije tokom milijardi godina moglo je igrati ključnu ulogu u jednoj od najdubljih promjena u istoriji planete: porastu atmosferskog kiseonika, prema studiji objavljenoj u časopisu “Nature Geoscience”.
Ova promjena, poznata kao Veliki oksidacioni događaj, izmijenila je hemiju Zemlje i otvorila put evoluciji složenog života.
U vrijeme formiranja Zemlje prije oko 4,5 milijardi godina, planeta se okretala znatno brže nego danas.
Na ogromnim vremenskim skalama, gravitaciono privlačenje Mjeseca je uzrokovalo usporavanje Zemljine rotacije, polako produžavajući trajanje svakog dana.
Prema studiji, ova promjena je možda pružila cijanobakterijama – mikrobima sposobnim za fotosintezu, više sati dnevne svjetlosti, omogućavajući im da oslobađaju sve veće količine kisika u atmosferu.
Prije oko 2,4 milijarde godina, ovi organizmi koji proizvode kisik izazvali su dramatičnu planetarnu promjenu.
Međutim, naučnici su se dugo pitali zašto je oksigenacija atmosfere kasnila, iako su cijanobakterije postojale ranije.
Tim iza studije predlaže da bi ključni faktor mogla biti nedovoljna dnevna svjetlost u ranijim, kraćim danima Zemlje, ograničavajući raspoloživo vrijeme za fotosintezu.
Danas rotacija Zemlje nastavlja da se uspostava tempom od oko 1,8 milisekundi po vijeku, prenosi Euronews.
Iako je neprimjetna u svakodnevnom životu, ova promjena je možda duboko oblikovala Zemljinu atmosferu – i neophodne uslove za život, prije milijardi godina.