Od futurističkog sjedišta Evropskog savjeta do kancelarije belgijskog premijera u Briselu potrebna su samo dva minuta vožnje. Pitanje koje diplomate EU-a sada sebi privatno postavljaju jeste da li se iko od čelnika ovosedmičnog samita uopšte potrudio da pređe taj kratki put kako bi saznao šta Bart De Wever, novi belgijski premijer, zaista misli, piše Politico.
De Wever, koji je na čelu belgijske vlade tek od februara, poremetio je planove EU-a za zapljenu zamrznute ruske imovine. Time je blokirao ključni zajam od 140 milijardi evra namijenjen finansiranju Kijeva u sljedeće dvije godine. Njegovo protivljenje zasniva se na strahu da bi se Vladimir Putin mogao osvetiti Belgiji, gdje se imovina nalazi. Zbog toga će se čelnici EU-a morati ponovo baviti ovim pitanjem u decembru, ako ne i ranije na hitnom sastanku.
“Ovo je nered”, izjavio je jedan diplomata pod uslovom anonimnosti. “Nije se trebalo ovako odigrati.” Protivljenje Belgije iznenadilo je mnoge, uključujući i visoke zvaničnike Evropske komisije. Tim Ursule fon der Lajen danima je uvjeravao kolege da su pronašli rješenje za De Weverove brige.
Velika neprijatnost
Najveću neprijatnost vjerovatno je doživio predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta. “Danas ćemo na ovom Evropskom savjetu donijeti političku odluku kako bismo obezbijedili finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući i nabavku vojne opreme”, samouvjereno je poručio Zelenskom u četvrtak ujutro. “I to je vrlo snažna poruka Rusiji. Ponavljali smo da ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno i pod svaku cijenu. I sada smo to konkretizovali.”
Međutim, na kasnonoćnoj konferenciji za novinare, Kosta i Fon der Lajen morali su objašnjavati šta je pošlo po zlu i šta zapravo znače neodređeno sročeni zaključci samita. Iz konačnog teksta nestalo je svako spominjanje korištenja ruske imovine za finansiranje “reparacijskog zajma”. Da li je cijeli plan propao? Kosta je insistirao da nije, ali niko nije mogao sa sigurnošću reći kada će EU, ako ikada, postići dogovor.
Neočekivani optimizam
A sve je moglo biti potpuno drugačije. Prije nego što je rasprava o imovini krenula u pogrešnom smjeru, raspoloženje među saveznicima Ukrajine bilo je optimistično. EU je usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije, ciljajući Putinovu flotu tankera u sjeni te bankarski i energetski sektor.
Istovremeno, Donald Tramp je, prvi put, poduzeo konkretne korake protiv Moskve, uvodeći ono što je nazvao “ogromnim sankcijama” protiv najvećih ruskih naftnih kompanija. Rekao je da je izgubio strpljenje nakon mjeseci mirovnih pregovora s Putinom koji “jednostavno ne vode nikuda”.
Visoki evropski zvaničnici bili su oduševljeni Trampovim potezom. “Bila je to sedmica uspona i padova, ali trenutno smo u prilično dobroj poziciji”, rekao je jedan savjetnik u četvrtak ujutro. Čak je i mađarski premijer Viktor Orban bio neuobičajeno kooperativan, držeći se po strani tokom rasprava o Ukrajini. Nakon napetih pregovora, čelnici su se uspjeli dogovoriti i oko klimatskih ciljeva, postigavši, kako je jedan diplomata rekao, “klasičan” ishod u kojem su “svi jednako nezadovoljni”. Ali, do 23 sata, fokus se vratio na neuspjeh plana za Ukrajinu.
Dugoročna borba
Francuski predsjednik Emanuel Makron pokušao je da ublaži situaciju, rekavši da prijedlog o zajmu nije odbačen. “Nije pokopan, uspjeli smo razgovarati o tehničkim detaljima”, rekao je novinarima. “Moramo napredovati s metodom, jer ne možemo učiniti ništa što krši međunarodno pravo.”
Fon der Lajen je takođe pokušala ostati optimistična, tvrdeći da će EU ostati odan saveznik Kijevu. “Spremni smo na dugoročnu borbu”, objasnila je. Problem je, međutim, što Ukrajina novac treba već početkom sljedeće godine. Mnogi čelnici EU-a ponovno će se sastati u petak sa Zelenskim i britanskim premijerom Kirom Starmerom. Zelenski se nada da će tada imati više uspjeha, prenosi Index.
“Nakon naših sankcija i Trampovih sankcija, reparacijski zajam trebao je učiniti ovo stvarno dobrim danom”, zaključio je jedan diplomata EU-a. “Ali to je prilika koju smo propustili.”