Za 72-godišnjeg Gauka glasala su 992 od 1.240 delegata Savezne
skupštine, ustavnog tijela koje se konstituiše samo za izbor
predsjednika države.
U vrijeme socijalističke, Istočne Njemačke, Gauk je bio protestantski
sveštenik, a poslije ujedinjenja dvije njemačke države bio je šef
Kancelarije
Savezne vlade za brigu o aktima istočnonemačke tajne policije.
Gauk je bio zajednički kandidat vladajućih stranaka –
Hrišćansko-demokratske unije (CDU), bavarske Hrišćansko-socijalne unije
(CSU) i Liberala (FDP), ali i opozicionih socijaldemokrata i “zelenih”.
Takođe opoziciona stranka Ljevice istakla je sopstvenu kandidatkinju
Beate Klarsfeld koja je, zajedno sa mužem Seržom, decenijama među
najpoznatijim “lovcima na naciste” u svijetu.
U današnjem glasanju ona je dobila 126 glasova, a 108 delegata Savezne skupštine se uzdržalo.
Kandidat ekstremno desničarske Nacionaldemokratske partije Njemačke
(NPD), istoričar Olaf Roze (Rose) dobio je tri glasa, koliko je delegata
na osnovu prisustva u pokrajinskim parlamentima u pokrajinama Saksonija
i Meklenburg-Zapadna Pomeranija, ta stranka i imala.
U kratkom govoru poslije objavljivanja rezultata glasanja, Gauk je
podsjetio da su na današnji dan 1990. održani prvi slobodni izbori u
tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Rekao je da nikada neće zaboraviti taj
dana kada je “prvi put u životu, sa 50 godina, smio da glasa na
slobodnim izborima”.
Navodeći da “svakako neće moći da ispuni sva očekivanja”, Gauk je rekao
da “u potpunosti preuzima odgovornost koja je na njega prebačena
današnjim glasanjem”.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da 80 odsto građana podržava Gauka
kao novog predsjednika. Istovremeno, skoro 40 odsto Nijemaca ne zna koje
su teme za Gauka važne i kojim pitanjima želi da se posveti tokom
petogodišnjeg mandata.
Veliki dio građana, kako pokazuju ankete, očekuje da se on, pored do
sada omiljenih tema kao što su sloboda i odgovornost, posveti i
konkretnijim pitanjima kakva su kriza evra ili opasnosti od desnog
ekstremizma.
Izbor novog predsjednik postao je nužan pošto je 17. februara ostavku
na mjesto šefa države podnio Kristijan Vulf (Christian Wulff) jer je
državo tužilaštvo zatražilo da mu se ukine imunitet i pokrene istraga
povodom optužbi da je, u vrijeme dok je bio predsjednik vlade pokrajine
Donja Saksonija, izvlačio korist na osnovu političke funkcije.
Predsjednik Njemačke ima prevashodno protokolarne funkcije, a bira se sa mandatom od pet godina.