Konkretno, u memu se animirani lik Bart Simpson žali da je ovo najvruće ljeto njegovog života, a njegov otac Homer odgovara tumačenjem da je to najhladnije ljeto ostatka njegovog života. Nameće se pitanje koliko je i što je točno u ovom memu.
Naime, svima je jasno da se uvijek može naći razdoblje u godini koje će biti hladnije od istog razdoblja u prethodnoj.
S druge strane, također je svima evidentno da su sva godišnja doba, uključujući i ljeta i zime, sve toplija. Primjerice, ne treba biti osobito star da bi se pamtila skijanja i sanjkanja po Zagrebu, ne samo na Sljemenu već i na Cmroku i po gradskim rubnim naseljima.
“Mem je simpatičan, ali…”
Prognostičar HRT-a Izidor Pelajić kaže da je mem simpatičan.
“On je klimatološki korektan, ali ne i precizan jer između klimatologije i meteorologije ipak postoje razlike”, kaže Pelajić.
“Dok je meni kao sinoptičaru u proljeće sasvim OK da ujutro bude 0℃, a poslijepodne 20℃ te da se temperatura u danu promijeni za 30-ak stupnjeva, klimatolozi koji promatraju srednje vrijednosti u dekadi ili čak u nekoliko dekada gledaju desetinke stupnjeva kao značajnu promjenu.
Zato možemo očekivati da će biti i hladnijih i toplijih dana, tjedana, mjeseci, pa i sezona, ali će hladnije biti rjeđe od onih toplijih, pa će promatrano na vremenskoj skali od 30-ak godina biti ovako kako mem kaže”, tumači Pelajić.
“Na klimatske promjene superponiraju se brojne varijacije”
Klimatolog, atmosferski fizičar Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu ističe da je pogrešno tvrditi da će svako sljedeće ljeto biti toplije od prethodnog.
“To nijedan klimatski scenarij ne pokazuje, a to ne govore ni Međuvladin panel za klimatske promjene ni izvješća Svjetske meteorološke organizacije. Dakle, to ne govore relevantne institucije. Ideja je da postoji trend zagrijavanja koji se očito pojačava, osobito u moru.
Na to zagrijavanje djeluju i razni drugi efekti koji mogu pridonijeti vrućinama u nekom trenutku, kao što su El Niño, solarni maksimum ili razne oscilacije. Na globalno zagrijavanje bit će superponirani različiti utjecaji i interne klimatske varijacije kao što su sjevernoatlantska oscilacija, arktička oscilacija i višedekadna atlantska i pacifička oscilacija te oscilacija u Indijskom oceanu.
Dakle, statistički je pogrešno prikazivati klimatske promjene kao nešto što se događa nekim monotonim usponom. Isto tako se otapanje leda ne kreće jednolikom brzinom. To je previše pojednostavljeno. Točno je da će standardna odstupanja jačati jer će u atmosferi biti sve više energije”, poručio je Grisogono.
Index.hr