Jedanaesti dan mjeseca rujna odjeknut će u povijesti demokratskog Brazila, ne baš onako snažno kao što taj datum odjekuje u SAD-u o godišnjicama terorističkih napada 2001. i na sreću bez ljudskih života, ali ipak. Prvi je naime put neki bivši predsjednik osuđen za pokušaj državnoga udara.
Jair Bolsonaro i ostalih sedam optuženika, visokih državnih i vojnih dužnosnika, odlukom većine u Prvom sudskom vijeću Vrhovnog saveznog suda, s četiri glasa naprama jedan, proglašeni su krivima za pokušaj državnog udara, nasilno ukidanje demokratske pravne države, stvaranje oružane zločinačke organizacije, kvalificirano uništavanje imovine savezne države i oštećenje ili uništenje zaštićene baštine.
Iza proglašenja krivice suci su pristupili tzv. “dozimetriji”, odmjeravanju kazne za svakoga okrivljenika. Bolsonaru je izrečena kumulativna kazna od 27 godina i tri mjeseca zatvora, od toga 24 godine u zatvorenom režimu. Njemu je izrečena i dopunska novčana kazna u visini od 124 prosječna dnevna dohotka, u iznosu od pedesetak tisuća eura.
Mauro Cid, potpukovnik, Bolsonarov ađutant, dobio je dvije godine u otvorenom režimu zbog pokajničkih izjava koje su pridonijele uvidu u montiranu shemu organiziranja državnog udara. General Augusto Heleno, bivši šef Kabineta institucionalne sigurnosti, dobio je 21 godinu zatvora, general Walter Braga Netto, bivši ministar obrane i Bolsonarov izborni kandidat za potpredsjednika, 26 godina, general Paulo Sérgio Nogueira, bivši ministar obrane, 19 godina, admiral Almir Garnier, bivši zapovjednik Ratne mornarice, 24 godine, Anderson Torres, bivši ministar pravosuđa, 24 godine i Alexandre Ramagem, bivši direktor ABIN-a, središnje obavještajno-sigurnosne agencije, 16 godina, 1 mjesec zatvora i 15 dana zatvora. Kazne su nepravomoćne, do završetka žalbenih postupaka koje su najavili svi odvjetnici.
Sud traži i da kapetanu (tj. satniku) Bolsonaru i četvorim generalima budu oduzeti vojni činovi. Torres gubi položaj u Saveznoj policiji kao i Ramagem, kojemu će biti poništen mandat saveznog zastupnika u Kongresu.
Bolsonaro, lider ekstremne desnice, osuđen je zato što je bio je organizator udruženog zločinačkog pothvata kako bi ostao na vlasti i nakon gubitka izbora održanih u listopadu 2022. godine. Na njima ga je pobijedio sadašnji predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva s lijevoga centra. On je na dužnost stupio, u skladu s ustavnim pravilima, na početku 2023. godine.
Na inauguraciji Bolsonaro nije Luli predao predsjedničku lentu kako to nalažu protokolarni propisi, već je prije bio otputovao u SAD. Sad je i sudskom odlukom potvrđeno da je to učinio radi toga da sudjelovanjem u inauguraciji ne bi priznao ni potvrdio novoga predsjednika. Nekoliko dana nakon inauguracije organizirani su prosvjedi u kojima je masa, uz ispočetka prešutno toleriranje policije, prodrla na Trgu triju vlasti, u zgrade Predsjedništva Republike, Kongres i Vrhovnog saveznog suda, simbole brazilske državnosti, i demolirala ih. Povedena je istraga Savezne policije ustanovila da je riječ samo o najuočljivijem elementu daleko ozbiljnijega plana da se izazvanim neredima potakne dogovorena intervencija vojske i Bolsonaro ostane na položaju predsjednika. Plan je uključivao i da budu fizički likvidirani predsjednik Lula, potpredsjednik Geraldo Alckmin i sudac Alexandre de Moraes. Za provedbu ubojstava izabrani su “Kids pretos” (doslovno “crni dečki”, jer nose crne beretke i premazuju lice prilikom djelovanja), pripadnici elitne jedinice za specijalne operacije kopnene vojske, četiri odana specijalca kojima je bio pridružen jedan agent Savezne policije.
Prema brazilskim propisima, prvi tjedan suđenja bio je posvećen javnom tužiocu (kod nas se ta funkcija zove državnim odvjetnikom). Paulo Gonet je prvoga dana usmeno sažeo i obrazložio optužnicu, a odvjetnici optuženika ostatak su tjedna izlagali svoja “usmena podupiranja obrane”, tj. argumentaciju navoda iz pisanih obrana koje su već prije dostavljene Sudu te iznosili i dodatne elemente koje su smatrali važnima.
Drugi je tjedan suđenja bio namijenjen sucima, da glasaju o krivici svih osam optuženika. U brazilskom pravnom poretku pri suđenju pred kolektivnim sudovima, glasanje nije samo jednostavan iskaz suca smatra li da je optuženiku dokazana krivica ili ne, nego i njegovo obrazloženje stavova koje je zauzeo o argumentaciji iz optužnice i obrane, koji su ga doveli do zaključka je li optuženik kriv ili nije.
Nakon tužioca, izlagali su sudac izvjestilac Alexandre de Moraes, Flávio Dino, Luiz Fux i Cristiano Zanin. Prva dvojica govorila su po cijeli radni dan, a Fux, jedini koji je glasao u prilog Bolsonaru i smatra ga nevinim, za izlaganje je utrošio čak dvanaest sati. Cármen Lúcia koja je pripremila 396 stranica obrazloženja pročitala je samo sažetak. Ona i Cristiano Zanin govorili su u četvrtak.
U prvim reakcijama, brazilski mediji i promatrači smatraju da je suđenje završilo pravednom i legitimnom osudom svih okrivljenika, no da su kazne previsoke. Bolsonarovi sljedbenici, dakako, odbacuju odluku suda i smatraju je političkim progonom. No kazne se mogu i promijeniti u kompleksnim pravnim lijekovima koji će uslijediti. Osuđenici neće biti lišeni slobode dok i oni ne budu dovršeni, kao što bi to bili u Hrvatskoj.
Predsjednik SAD-a, Donald Trump, nakon presude je izjavio da je “veoma nezadovoljan”, ali nije odgovorio o mogućim novim, dodatnim sankcijama Brazilu. “Pratio sam suđenje. To je bilo iznenađujuće. Veoma je slično onom što su htjeli učiniti meni, no nisu nikako uspjeli. Mogu samo reći sljedeće: upoznao sam ga kao predsjednika Brazila. Bio je dobar čovjek i ne slažem se s tim što se događa”. Suđenje je ocijenio “užasnim” i “lošim” za Brazil.
Marco Rubio, njegov ministar vanjskih poslova, izjavio je da će “SAD adekvatno odgovoriti na taj lov na vještice”, tvrdeći da sudac Alexandre de Moraes politički proganja Bolsonara, za što je SAD u kolovozu i sankcionirao njega i sve suce iz vijeća, osim Fuxa.