Po usvojenoj direktivi, dogovorenoj s Vijećem EU u junu, određivanje minimalnih plata ostaje u nacionalnoj nadležnosti, no države članice moraće garantovati da one omogućuju radnicima dostojan život, uzimajući u obzir troškove života i razine plata.
Vijeće bi u septemrbu u trebalo službeno odobriti sporazum, nakon čega će države članice imati dvije godine za provedbu Direktive.
Za procjenu primjerenosti zakonski propisanih minimalnih plata države članice mogu sastaviti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama ili upotrijebiti vrijednosti od 60 posto bruto medijalne plate i 50 posto bruto prosječne plate, navodi Evropski parlament.
Nova direktiva primjenjivaće se na sve radnike u EU koji imaju ugovor o zaposlenju ili radni odnos. Države članice u kojima je minimalna plata već zaštićena isključivo kolektivnim ugovorima neće imati obvezu uvesti nova pravila.
Članice u kojima je manje od 80 posto radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorima moraće u saradnji sa socijalnim partnerima izraditi akcijski plan za povećanje njihova obuhvata. U slučaju kršenja pravila osigurava se pravna zaštita za radnike, njihove predstavnike i članove sindikata.
“Ovo je novo poglavlje u storiji evropske socijalne politike. (…) Mislim da ćemo ovime stvoriti instrument koji će biti od pomoći i koji će osnažiti duh socijalnog partnerstva, što je misao vodilja koja se proteže kroz izvještaj”, kazao je izvjestitelj iz redova pučana Dennis Radtke (EPP) u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj u utorak.
“Za sve više ljudi rad ne znači nužno da neće živjeti u siromaštvu. Kada račun za energiju oduzima većinu plate, kad je sve teže platiti stanarinu i na kraju mjeseca nemate za hranu, to je otišlo sve predaleko. Ovo pristiže u pravi čas”, poručila je suizvjestiteljica Agnes Jongerius iz redova socijaldemokrata (S&D).
Jongerius je poručila da se treba boriti za prava ranjivih socijalnih skupina. “Skoro svaki peti radnik ima minimalnu platu, često žene, migranti, mladi. Moramo se zalagati za to da dobiju više”, kazala je.