Bugarski parlament sprema deklaraciju kojom će odbaciti nedavne pokušaje da se sprovede “plan B” za otključavanje početka pregovora Sjeverne Makedonije o članstvu u EU, saznaje briselski portal EUalive.
Dodaje da se Skoplje u dokumentu poziva da usvoji plan o zaštiti prava manjina.
Prema izvorima portala, bugarski poslanici reagovaće na ono što vide kao pokušaj Skoplja da izbjegne izmjenu Ustava kako bi u njega uključio bugarsku manjinu.
Bugarska blokira pristupne pregovore Sjeverne Makedonije od 2020. pozivajući se na neriješena pitanja iz istorije i kulture, kao i antibugarsku politiku koja pogađa Bugare u toj zemlji.
Sofija je 2022. skinula veto na makedonsko pristupanje EU i podržala “francuski prijedlog” dogovoren na nivou EU za vrijeme francuskog predsjedavanja, čiji je cilj da Skoplju omogući da počne pregovore sa Unijom uz uslov da promijeni Ustav i u nabrojane manjine doda bugarsku.
Međutim, pregovori nisu počeli jer se vlada Hristijana Mickoskog oštro protivi promjeni Ustava. Mickoski umjesto toga govori o “kreativnim rješenjima” za pokretanje pristupnih pregovora.
Briselski portal podsjeća da je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta prilikom posjete Skoplju ranije ovog mjeseca odbacio mogućnost da se ponovo pregovara o sporazumu iz 2022. On je zatražio od Sjeverne Makedonije da se foksuira na sprovođenje “plana A” i izmjenu Ustava.
Nekoliko dana poslije Košte u Skoplju je bila šefica spoljnopolitičke službe EU Kaja Kalas, čija je poruka bila drugačija.
Ona je na novinarsko pitanje o saopštenju Mickoskog da vjeruje da EU može da nađe mehanizam da odblokira pregovore rekla da se razgovara o tome kako prevazići prepreke na putu Sjeverne Makedonije ka EU.
Premijer naravno može bolje da objasni svoje ideje, ali mislim da svakako postoji prostor za djelovanje”, rekla je Kalasova.
EUalive dalje piše da je Austrija navodno ponudila da posreduje u sporu Bugarske i Sjeverne Makedonije.
Austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger takođe je bila u Skoplju i ponudila da Beč bude neutralan teren za razgovore na visokom nivou dvije zemlje, mada Sofija ne vidi zašto da pregovara o nečemu dogovorenom na evropskom nivou.
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova rekla je za Radio slobodna Evropa da pozdravlja gest Beča, ali je bila oprezna u vezi rezultata. Ona je upozorila da bi pregovori sa Sofijom, ako i počnu, mogli da donesu nove bugarske zahtjeve.
U bugarskom Ministarstvu spoljnih poslova nisu odgovorili na molbu portala EUalajv za komentar u vezi s “planom B”. Briselski portal je međutim saznao da se sprema deklaracija kojom će se jasno staviti do znanja da Sofija neće prihvatiti nikakva “kreativna rješenja”.
Očekuje se da bugarski poslanici u deklaraciji istaknu da nema o čemu da se pregovara, jer to pitanje nije bilateralno, već se zasniva na zaključcima Savjeta EU iz jula 2022.
U tekstu u koji je EUalive imao uvid, institucije EU se pozivaju da nastave da vrše pritisak na Skoplje da garantuje prava Bugara u Sjevernoj Makedoniji, kao i ostalih manjina i da predstavi plan akcije sa konkretnim mjerama za dostizanje cilja.
Na pitanje portala EUalive zašto Brisel govori kontradiktorno, bivši diplomata i bivši ministar odbrane u dvije vlade Bojko Noev rekao je da stav EU usvojen 2022. ne odgovara vladi nacionalističke partije VMRO-DPMNE Mickoskog, jer eksplicitno ukazuje na potrebu za ustavnim garancijama za ravnopravnost makedonskih Bugara sa ostalim etničkim grupama.
“Poslije decenija represije i ograničenja, priznanje da u Republici Sjevernoj Makedoniji žive Bugari, a samo onih koji su dobili bugarsko državljanstvo po porijeklu ima više od 100.000, predstavlja težak udarac nacionalističkoj politici makedonizma”, rekao je Noev.
On je rekao i da jednakost po Ustavu za Bugare znači pravo na jezik, kulturu, kvote u državnoj administraciji i brojna druga eksplicitno regulisana prava, kao i za sve ostale, prenosi Nova.
Umjesto toga, rekao je Noev, vlada Mickoskog podstiče političke procese protiv građana Sjeverne Makedonije koji izražavaju svoju bugarsku etničku pripadnost.