Ovo je izjavila Birgitta Jonsdottir zastupnica opozicione stranke “Pokret” te aktivistkinja Wikileaksa. On je uvjerena da bi sadašnji parlament i to prije predstojećih parlamentarnih izbora mogao prihvatiti novi Ustav.
Jonsdottir ističe kako je novi islandski Ustav poseban dokument. On se zasniva na prijedlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da učestvuje u njegovoj izradi. Ovo je prvi put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze.
Razlog za otpočinjanje ovog projekta – pisanja ovakvog Ustava, bila je kriza koja je počela prije pet godina kada su ljudi u toj zemlji davno izgubili povjerenje u političare. Njihova zemlja je tada pala u duboku krizu, a tri velike banke su bankrotirale dok su mnogi građani izgubili ušteđevinu. Bilo je to vrijeme velikih demonstracija, ali ipak na kraju nije pobijedio haos već želja građana da sami učestvuju u osmišljavanju novog početka.
Te 2009. godine je pozvano 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje.
“Jedan statistički sofisticirani sustav trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regija – muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan stol. Svi oni su trebali razmisliti o tome – tko smo mi i što želimo?. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sistem bile u središtu pažnje. Govorilo se i o često spominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakopravnost, iskrenost, poštovanje i sloboda”, kaže za Deutsche Welle Silja Omarsdottir, članica tijela koje radi na izradi Ustava, a koja je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu prijedlog nacrta Ustava.
Ona je zajedno s ostatkom “ustavotvorne” grupe odlazila na Univerzitet Island gdje je u posebnoj kancelariji osmišljavala sve tačke Ustava. Grupa bi prijedloge objavljivala svakog četvrtka na internetu te organizovala javne susrete koje su građani mogli pratiti na licu mjesta ili preko interneta. Prikupljala je kritike i komentare koje je Ustavno vijeće potom uvrštavalo u sam dokument.
Novi Ustav je 29. jula 2011. uručen parlamentu, a u oktobru 2012. se na jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta.
“Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizovani. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebali ostati u vlasništvu islandske nacije, što bi naprimjer imalo uticaja na ribarsku industriju”.
Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inoostranstvu.
“Ustav sigurno nije lošiji nego na primjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktualni, ugodno i jasno formulisani”, autori su veliku pažnju poklonili jačanju demokratske osnove. Da bi novi Ustav stupio na snagu treba ga još potvrditi sadašnji ali i budući parlament” istakao je za DW Christoph Degenhart, profesor za državno pravo na Univerzitetu u Leipzigu.