Europa i svijet mogu odahnuti: prve izlazne ankete potvrđuju da je izborima za predsjednika Francuske pobijedio Emmanuel Macron, kandidat centra, proeuropejac i zagovornik tolerancije. Službene izlazne ankete mu predviđaju oko 65 posto glasova. Zanimljiv je i podatak da čak 25,3 posto Francuza nije glasovalo u drugom krugu, što je povijesni rekord.
Pokazalo se da Marine Le Pen nije uspjela privući birače anti-EU i islamofobnom politikom. No, ne treba nikako smetnuti s uma da je osvojila oko 35 posto glasova i tako potvrdila da je od 2002. godine do danas u Francuskoj udvostručena podrška radikalnoj desnici: tada je njezin otac u drugom krugu osvojio svega 17 posto.
Stop populizmu
Nakon rezultata referenduma o Brexitu u Ujedinjenom Kraljevstvu, te nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, Francuska je prva veća i utjecajnija država na svjetskoj sceni koja je pokazala da se trend populizma i zatvaranja granica neće nastaviti te da pada na idejnom izvorištu europske socijalne države.
U Parizu, urbana mladež i srednja klasa većinom su podržavali centrista Macrona, ili barem namjeravali glasati protiv ekstremne Le Pen. Svi glasači u pariškom 14. arondismanu koji su htjeli razgovarati s nama nakon izlaska s izbornog mjesta, rekli su nam kako su glasali za Macrona.
Iako su se svi kandidati javnosti predstavljali kao gaullisti, Zaklada Charles de Gaulle u javnom se priopćenju ogradila od ideje zatvorene Francuske kakvu propagira Nacionalna fronta. Stranka Marine Le Pen je, pak, optužila Zakladu za uplitanje u politiku i “potpuno nerazumijevanje De Gaulleovih stavova i politike”.
Iako je kandidat republikanaca, bivši premijer François Fillon, bio prvi izbor poslovne zajednice, koja smatra kako je učinio najviše za smanjenje javne potrošnje i deficita, poslovnjaci su u drugom krugu izbora čvrsto stali uz Macrona, koji je ponudio izvediv ekonomski program, dok su platformu Le Pen doživjeli kao “listu neostvarivih želja”.
Neki vlasnici manjih tvrtki i obrta ipak su stali uz Le Pen. Iako su svjesni da je njezin ekonomski program vraćanja nacionalne valute i zatvaranja granica ekonomski pogrešan, privlači ih njena populistička poruka o uvođenju reda i brizi za malog čovjeka.
Što smo dalje od velikih gradova, Le Pen je sve popularnija. Stanovnici malih ruralnih zajednica s manje od 1000 ljudi, kakvih je u Francuskoj više od 20.000, većinom su podržavali Le Pen, iako njih ne dodiruje niti jedan od problema koji su se najviše spominjali u kampanji – imigracija i terorizam. Brojni francuski poljoprivrednici pod pritiskom su trgovačkih lanaca, koji nude sve niže i niže otkupne cijene, a farmeri za to krive uvoz hrane. Tisuće malih obiteljskih gospodarstava propalo je jer su farme manje od 200 hektara prestale biti isplative. Problem je toliko izražen da u Francuskoj u prosjeku svaki drugi dan jedan poljoprivrednik počini samoubojstvo.
Jedan od predstavnika poljoprivrednika na nacionalnoj razini rekao nam je kako brojni stanovnici koji ovise o poljoprivredi jednostavno više ne vide izlaz iz sadašnje situacije. “Ljudi žele uništiti sadašnji sustav i ne pitaju se što dolazi nakon njega”, rekao nam je čelnik sindikata.
Tko je Emmanuel Macron?
Emmanuel Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, pobjedom na predsjedničkim izborima u nedjelju postao je najmlađi šef francuske države od Napoleona. Macron je socijalni liberal, protržišno i proeuropski orijentiran i nudi viziju osnažene, kompetitivne francuske ekonomije, otvorene svijetu.
Za sebe kaže da nije ni lijevo niti desno, a dužnost u Elizejskoj palači osvojio je usprotivivši se političkoj eliti iako je i sam iz nje potekao. Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta.
Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao politički autsajder, neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.
Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. “Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa”, govorio je tada Francois Fillon. Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.
Osjećajući nezadovoljstvo ‘statusom quo u zemlji’, najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva. “Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi”, rekao je pristašama na skupu u Pauu. “A ja to znam jer sam bio njezin dio”.
Strah pobijedio optimizmom
Macron je diplomirao na elitnom pariškom institutu političkih znanosti, a zatim magistrirao filozofiju. Školovanje je nastavio na Ecole Nationale d'Administration (ENA, Nacionalna škola za administraciju) na kojoj se obučavaju vodeći francuski birokrati. U ministarstvu gospodarstva je četiri godine radio kao inspektor (2004.-2008.), a potom iduće četiri proveo u Rothschildovoj banci.
Još kao ministar počeo je kritizirati ‘svete krave’ francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.
Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom. Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja. Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Francois Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.
Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije. Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.
Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema ‘glossy’ časopisa.