Ipak, po povratku kući u Jerusalim dočekale su ga žestoke kritike.
Teme nacističke Nemačke i holokaust veoma su osetljive u Izraelu i
mnogi smatraju da je Netanjahuovo izjednačavanje nacista sa mogućom
savremenom pretnjom od nuklearno naoružanog Irana otišlo predaleko.
“Kao premijer Izraela, nikad neću pustiti svoje ljude da žive
u senci istrebljenja. Danas imamo sopstvenu državu. A svrha jevrejske
države je da brani živote Jevreja i osigura jevrejsku budućnost”, rekao
je Netanjahu u ponedeljak pred Američko-izraelskim komitetom za javna
pitanja.
On je istakao da baš kao što su nacisti pokušali da
unište evropske Jevreje tokom Drugog svetskog rata, tako je trenutni
iranski nuklearni program deo zavere da se Izrael zbriše sa mape sveta.
Kritičari su optužili Netanjahua da je bagatelisao sećanje na holokaust
i nepotrebno podigao tenzije u vreme kad SAD pozivaju na uzdržanost u
bliskoistočnom regionu.
U raspravama na izraelskim radio i
televizijskim stanicama i u novinama, mnogi su ukazali na očiglednu
razliku – Izrael kao s verena jevrejska država sa sopstvenom vojskom
nije postojao tokom Drugog svetskog rata, kada su evropski Jevreji bili
bespomoćni.
“Izrael nije geto”, poručio je Šaul Mofaz, bivši
šef Generalštaba i ministar odbrane, a sada opozicioni poslanik koji je
jedan od kritičara Netanjahuovog poređenja.
Drugi bivši vojni šef, Dan Haluc istakao je da poređenje holokausta i Irana “nije na mestu”.
U holokaustu tokom Drugog svetskog rata ubijeno je šest miliona Jevreja
iz Evrope. Izrael, oformljen 1948. u senci rata, obezbedio je
pribežište za stotine hiljada izbeglica, svežih logoraša. U Izraelu
danas živi oko 200.000 onih koji su preživeli nacističke koncentracione
logore.