– Od povratka na dužnost prošlog januara, američki predsjednik je više puta uputio prijetnje protiv nekoliko zemalja, navodeći razloge poput nacionalne sigurnosti, droge, javnih protesta i geopolitičkog rivalstva
ISTANBUL (AA) – Američko hapšenje predsjednika Venezuele Nicolasa Madura tokom vikenda skrenulo je pažnju na sve učestaliju upotrebu vojnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa prema drugim državama.
U subotu je SAD pokrenuo operaciju velikih razmjera u Caracasu, a nakon hapšenja Madura i njegove supruge Cilije Flores, američke snage su ih avionom prebacile u SAD, gdje se očekuje da će se suočiti s krivičnim optužbama pred sudom u New Yorku.
Tokom američkog napada poginulo je oko 80 osoba, izvijestio je “New York Times” pozivajući se na venecuelanske zvaničnike. Trump je kasnije najavio da će SAD privremeno uspostaviti američku kontrolu nad Venecuelom, uz američke trupe ako bude potrebno.
Od povratka na dužnost prošlog januara, američki predsjednik je više puta upućivao prijetnje prema nekoliko zemalja, navodeći razloge poput nacionalne sigurnosti, droga, javnih protesta te rivalstva s Kinom i Rusijom.
– Grenland –
Ubrzo nakon stupanja na dužnost, Trump je ponovo insistirao na američkoj kontroli nad Grenlandom, samoupravnom teritorijom Danske i članicom NATO-a.
U nedjelju je ponovio svoj zahtjev, navodeći da je SAD-u Grenland potreban iz razloga nacionalne sigurnosti, pozivajući se na, kako je rekao, pojačano rusko i kinesko prisustvo oko strateški važnog ostrva.
Govoreći novinarima u avionu Air Force One, Trump je rekao da je Greenland izuzetno strateški važan.
“Trebamo Grenland s aspekta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći osigurati”, rekao je odgovarajući na pitanje o mogućim američkim akcijama protiv Greenlanda.
Trump je također rekao da bi američka kontrola nad Grenlandom služila širim zapadnim interesima, uključujući i Evropsku uniju.
Grenland, najveće ostrvo na svijetu, autonomna je teritorija Danske od 1979. godine.
Nakon Trumpovih izjava, danska premijerka Mette Frederiksen pozvala ga je da prestane s prijetnjama.
“SAD nema pravo anektirati nijednu od tri nacije u Kraljevini Danskoj”, poručila je.
– Kolumbija –
Uoči napada na Venezuelu, Trump je često optuživao Caracas da je odgovoran za ilegalne droge koje ulaze u SAD.
Nakon vojne akcije u Venezueli, američki predsjednik je uputio direktno upozorenje i kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru, optužujući ga da je trgovac drogom.
Govoreći novinarima u avionu Air Force One, odgovarajući na pitanje o mogućoj operaciji protiv Kolumbije, rekao je da mu to zvuči dobro.
Trump je također nazvao ovu latinoameričku zemlju veoma bolesnom, kazavši da je vodi bolestan čovjek koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Američkim Državama.
“On ima mlinove za kokain i fabrike kokaina i to neće još dugo trajati”, dodao je.
Petro je u međuvremenu odbacio Trumpove tvrdnje, kazavši da se njegovo ime ne pojavljuje u sudskim dosjeima o trgovini drogom u posljednjih 50 godina, ni ranije ni sada.
“Prestanite me klevetati, gospodine Trump”, napisao je Petro na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.
– Kuba –
Nakon američkog upada u Venezuelu, Trump se osvrnuo i na Kubu, izazvavši strah od slične akcije.
U subotu je Kubu opisao kao propalu naciju i kritikovao njeno rukovodstvo zbog, kako je rekao, decenija ekonomskog kolapsa i patnje.
“Ljudi tamo pate već jako, jako dugo i mislim da će Kuba biti nešto o čemu ćemo na kraju razgovarati”, rekao je.
“Želimo pomoći narodu na Kubi, ali također želimo pomoći ljudima koji su bili prisiljeni napustiti Kubu i sada žive u ovoj zemlji”, dodao je.
– Iran –
Trump je također više puta upućivao prijetnje Iranu, a posljednja je uslijedila u petak zbog aktuelnih protesta u toj zemlji, koji su izbili usljed pogoršanja ekonomskih prilika.
Američki predsjednik je rekao da će priskočiti u pomoć iranskim demonstrantima koji su posljednjih dana izašli na ulice.
“Ako Iran zapuca i nasilno intervenira protiv mirnih demonstranata, što je njihova praksa, Sjedinjene Američke Države će im priteći u pomoć. Spremni smo i naoružani”, rekao je.
Iranski zvaničnici su oštro reagovali na prijetnje, a portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei poručio je da Iranci neće dozvoliti strano miješanje i da će svoje probleme rješavati kroz dijalog i angažman.
Prošlog mjeseca Trump je, tokom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, izjavio da bi podržao izraelski napad na Iran ukoliko Teheran nastavi svoj nuklearni program, upozorivši da će ih razvaliti do kraja.
“Sada čujem da Iran ponovo pokušava jačati. A ako to rade, morat ćemo ih oboriti”, rekao je Trump, dodavši da je čuo da Teheran želi pregovarati s Washingtonom.
Tokom dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu prošle godine, SAD je napao tri velika iranska nuklearna postrojenja Fordo, Natanz i Isfahan koristeći bombe za probijanje bunkera.
Tenzije ne jenjavaju iako primirje između Teherana i Tel Aviva, uz posredovanje SAD-a, traje od juna.
Prema nekim izvještajima, mogući novi val napada na iranske raketne i balističke programe bio je jedna od ključnih tema razgovora tokom Netanyahuovog sastanka s Trumpom.
– Meksiko –
Trump je nedavno optužio Meksiko da njime upravljaju narkokarteli, kazavši da se nešto mora poduzeti.
Govoreći za Fox News u subotu, rekao je da karteli vode Meksiko.
Trump je rekao da je više puta nudio pomoć SAD-a u borbi protiv narkokartela koji djeluju u Meksiku.
“Ali oni uglavnom dolaze preko južne granice. I nešto će se morati uraditi s Meksikom”, rekao je.
– Panama –
Prošlog januara Trump je nagovijestio mogućnost preuzimanja kontrole nad Panamskim kanalom, optuživši Panamu za loše upravljanje kanalom i omogućavanje Kini da stekne utjecaj nad njegovim operacijama.
“Prema nama se vrlo loše postupalo zbog ovog glupog poklona koji nikada nije trebao biti dati”, rekao je u jednom obraćanju.
“Iznad svega, Kina upravlja Panamskim kanalom. A mi ga nismo dali Kini. Dali smo ga Panami i mi ga vraćamo”, rekao je.
– Kanada –
Trump je također promovirao ideju da Kanada postane 51. savezna država SAD-a.
Tvrdeći da mnogi Kanađani podržavaju njegov prijedlog, Trump je u januaru prošle godine izjavio da bi takav potez donio ekonomsku stabilnost Kanadi i zaštitio je od percipiranih vanjskih prijetnji, uključujući ruske i kineske brodove.
U septembru je Trump ponovio ovu retoriku, poručivši da bi Kanada trebala razmotriti pridruživanje SAD-u kao 51. savezna država.