“MOK će tražiti da pregleda sve relevantne činjenice vezane za slučaj i
potom odlučiti da li je potrebno preduzeti neke mjere”, navodi se u
saopštenju svjetske olimpijske organizacije.
Šmit je danas podnio ostavku zbog skandala o njegovoj doktorskoj
disertaciji iz 1992. godine na temu modernih Olimpijskh igara za koju je
univerzitetska komisija utvrdila da sadrži zančajan dio teza koje su
već objavljene u dva rada drugih autora.
Bivši predsjednik Mađarske je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje
sa timom Mađarske na igrama 1968. i 1972, a član je MOK-a od 1983.
On je bio i potpredsjednik te organizacije od 1995. do 1999, a trenutno
obavlja funkciju predsjednika Komisije za sport i životnu sredinu
MOK-a.
Slučaj Šmita samo je jedan u nizu koji je potresao svjetsku olimpijsku
organizaciju, pošto je u decembru Brazilac Žoao Avelanž, funkcioner
MOK-a sa najdužim stažom, podnio ostavku zbog skandala iz vremena kada
je bio predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FIFA).
Bivša predsjednica Olimpijskog komiteta SAD Sandra Boldvin dala je
ostavku na funkciju u MOK-u 2002. godine kada je priznala da je lažno
predstavila svoja akademska dostignuća.
Takođe, četiri člana MOK-a dali su ostavku nakon što je otkriveno da su
bili umiješani u korupciju tokom dodjele domaćinstva Zimskih
olimpijskih igara Solt Lejk Sitiju 1998. godine.
Još šest članova je tada izbačeno zbog istog slučaja.