Hvalisanje ne prestaje: Tvrdi da je okončao 7 ratova, i dalje željan Nobelove nagrade

Donald Tramp tvrdi da je okončao sedam ratova u svijetu i da zbog toga zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, spomenuo i Kosovo.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp posljednjih mjeseci ponavlja da je okončao sedam ratova, šest u svom drugom mandatu i jedan u prvom. Uz to, uvjeren je da mu zbog toga “svi govore” da bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu za mir.

Tvrdnje je najprije iznio u avgustu na samitu sa evropskim i ukrajinskim liderima, a kasnije ih ponavljao na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku. Dan nakon prve izjave već je podigao broj sa šest na sedam ratova. Nakon njegovih reči, Skaj njuz je analizirao spisak sukoba na koje se Tramp poziva, prenosi Index.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Za šta je sve Tramp zaslužan?

Jermenija i Azerbejdžan – Tramp se hvali mirovnim sporazumom iz avgusta, potpisanim u Bijeloj kući nakon decenija sukoba zbog Nagorno-Karabaha. Analitičari priznaju da je u pitanju realno dostignuće, ali upozoravaju da su u pozadini i geopolitičke promjene, poput slabljenja ruskog uticaja na Kavkazu. Tramp je uz to nekoliko puta Jermeniju nazvao Albanijom.

Tajland i Kambodža – Nakon novih sukoba na granici u julu, Tramp se telefonom uključio i zaprijetio trgovinskim sankcijama. Dogovor o prekidu vatre potpisan je u avgustu, iako analitičari tvrde da su uzroci sukoba i dalje prisutni.

Ruanda i Demokratska Republika Kongo – Nakon borbi u istočnom Kongu, ministri spoljnih poslova potpisali su dogovor u Bijeloj kući u junu. Ipak, pobunjenička grupa M23, koja kontroliše to područje, nije bila uključena i tvrdi da sporazum ne priznaje.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Izrael i Iran – Nakon što je u junu izbila dvanaestodnevna eskalacija, SAD je bombardovao tri iranska nuklearna postrojenja. Tramp je to proglasio završetkom rata, ali stručnjaci upozoravaju da mirovni sporazum nije postignut i da sukob ostaje zamrznut.

Indija i Pakistan – Tramp je rekao da je posredovao u dogovoru o prekidu vatre u maju, nakon četvorodnevnih sukoba u Kašmiru. Pakistan ga je zbog toga nominovao za Nobela, dok je Indija demantovala američku ulogu u pregovorima.

Egipat i Etiopija – Tramp se proglasio zaslužnim za “očuvanje mira” u višegodišnjem sporu oko etiopske brane na Nilu, iako sporazum nikada nije postignut. Etiopija tvrdi da SAD nije imao nikakvu ulogu u finansiranju projekta.

Srbija i Kosovo – Tramp podseća na dogovor o ekonomskoj normalizaciji iz 2020. godine i tvrdi da je ove godine spriječio novi oružani sukob. Kosovo priznaje da je njegova administracija intervenisala, dok Beograd to ne komentariše.

Najveći rat ipak nije riješio
Najveći rat koji trenutno bukti, onaj između Rusije i Ukrajine, Tramp nije uspio da okonča, iako je sve uvjeravao da će to učiniti, kao i da će rat biti završen u roku od 24 časa kada on ponovo postane predsjednik.

Željno iščekuje Nobelovu nagradu
Tramp se već godinama spominje u kontekstu Nobelove nagrade. Više puta je bio nominovan, a među predlagačima su bili izraelski premijer Benjamin Netanjahu, premijer Kambodže Hun Manet i političari iz SAD-a i Evrope.

On sam redovno tvrdi da nagradu nikada neće dobiti jer mu, kako kaže, “nikada neće dati priznanje koje zaslužuje”. Često upoređuje svoju situaciju sa Barakom Obamom, koji je nagradu dobio 2009. godine.

Stručnjaci ipak upozoravaju da Trampova dostignuća ne odgovaraju duhu Nobelove nagrade. Nina Greger iz Instituta za istraživanje mira u Oslu kaže da je Tramp “povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i Pariskog klimatskog sporazuma, uveo trgovinske ratove saveznicima i otežao međunarodnu saradnju”, što ne ide u prilog imidžu “predsjednika mira”.

Gaza za buduću nominaciju?
Asle Toje iz norveškog Nobelovog odbora dodaje da agresivne kampanje lobiranja za nagradu često imaju suprotan efekat: “Kandidati koji previše forsiraju sami sebe time sebi štete”.

Uoči objave ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, Izrael i Hamas potpisali su prvu fazu Trampovog mirovnog plana od 20 tačaka. Prema sporazumu, primirje bi trebalo da stupi na snagu u roku od 24 časa, svi izraelski taoci bi trebalo da budu pušteni, a izraelski napadi na Gazu da prestanu.

Ipak, analitičari smatraju da je ovaj razvoj događaja došao prekasno da bi uticao na ovogodišnju odluku odbora. Ali ako plan dovede do trajnog mira u Gazi, mogao bi imati veliku težinu u budućim nominacijama.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije