Sve veća kriza sa satelitima i krhotinama u niskoj Zemljinoj orbiti zahtijeva hitnu globalnu suradnju kako bi se spriječili katastrofalni sudari i zaštitio prostor za buduće inovacije i naučna nastojanja.
Sve veća količina satelita i otpada u niskoj Zemljinoj orbiti predstavlja ozbiljnu prijetnju upotrebljivosti same te regije, što potiče pozive na međunarodnu saradnju i regulaciju. Stručnjaci upozoravaju da bi bez zajedničkih podataka i koordiniranih napora posljedice mogle biti katastrofalne za globalnu komunikaciju, navigaciju i znanstvena nastojanja.
Alarmantan rast orbitalne gužve
Niska Zemljina orbita (engleski Low Earth Orbit ili skraćeno LEO) trenutno je dom za više od 14.000 satelita, uključujući njih oko 3500 neaktivnih, prema izvješću Slingshot Aerospacea. Oko njih nalazi se otprilike 120 milijuna komada krhotina, od kojih je većina premalena da bi ih se pratilo. Aarti Holla-Maini, supredsjedavajuća nedavnog panela Ujedinjenih naroda o svemirskom prometu, naglasila je hitnost rješavanja te situacije.
Nemamo vremena za gubljenje na koordinaciju svemirskog prometa. S toliko mnogo objekata koji se lansiraju u svemir, moramo učiniti sve što možemo da osigurati sigurnost u svemiru, a to znači olakšati razmjenu informacija između operatera, bili oni javni ili privatni, kako bi se izbjegli sudari, rekla je Holla-Maini, a prenosi agencija Reuters.
Ipak, uspostavljanje centraliziranog sustava praćenja nailazi na prepreke. Dok neke zemlje podržavaju razmjenu podataka, druge se boje izlaganja osjetljivih informacija, jer mnogi sateliti imaju dvostruku namjenu, u civilne i vojne svrhe. Privatne tvrtke također se opiru dijeljenju vlasničkih podataka.
Rastući rizici i nedavni incidenti
Sve veća gužva na LEO-u dovela je do porasta bliskih susreta i opasnih krhotina. U kolovozu je eksplozija dijela kineske rakete raspršila tisuće fragmenata, dok je sličan incident s pokvarenim ruskim satelitom u lipnju prisilio astronaute Međunarodne svemirske postaje (ISS) da se sklone od opasnosti. Podaci Slingshot Aerospacea otkrili su porast od 17% u slučajevima umalo izbjegnutih sudara po satelitu tijekom 2023. godine.
Financijski rizici su značajni. NorthStar Earth & Space sa sjedištem u kanadskom Montrealu procijenio je potencijalne troškove sudara na 556 milijuna dolara tokom pet godina, temeljeno na modeliranoj godišnjoj vjerojatnosti sudara od 3,13%. Nalazimo se na kritičnoj točki u pogledu postavljanja propisa i strukture u prostor za praćenje i upravljanje rastućom zagušenošću, istaknuo je Stewart Bain, direktor navedene kanadske tvrtke.
Napori prema rješenjima
SpaceX-ova mreža Starlink, koja broji 6764 satelita u LEO-u, izvela je gotovo 50.000 manevara za izbjegavanje sudara samo početkom 2024. godine, što je udvostručenje u odnosu na prethodno razdoblje. Drugi operateri, poput Europske svemirske agencije (ESA), izvješćuju o sličnim trendovima, ističući rastuće izazove u izbjegavanju najgoreg scenarija.
U međuvremenu, istekli sateliti i krhotine se nakupljaju, ostaju u orbiti godinama ili padaju prema Zemlji te izgaraju u njezinoj atmosferi. Anirudh Sharma, glavni izvršni direktor tvrtke Digantara (koja se bavi svemirskim operacijama i upralvjanjem svemirskog prometa), naglasio je potrebu za globalnim smjernicama. Potencijal za sukobe između država u nedavnoj je prošlosti bio u velikom porastu. Ako se oni prošire na svemir, to bi moglo zakomplicirati svemirsko okruženje. Hitno su nam potrebna zajednička globalna pravila za koordinaciju, poručio je.
(Jedini) put naprijed
UN radi na stvaranju okvira za upravljanje svemirskim prometom, a planira predstaviti svoje nalaze u 2025. godini. Stručnjaci predlažu usvajanje alata poput radara i teleskopa kako bi se poboljšala točnost praćenja uz uspostavu standarda sličnih onima koji reguliraju zračni promet. Međutim, geopolitičke napetosti i zabrinutosti oko povjerenja i dijeljenja podataka ostaju glavne prepreke.
Holla-Maini priznala je postojanje navedenih izazova. Glavni izazovi su brzina – budući da je za izgradnju konsenzusa potrebno vrijeme – i povjerenje. Neke zemlje jednostavno ne mogu komunicirati s drugima, ali UN može olakšati taj proces. Brzina je naš najveći neprijatelj, ali ne postoji alternativa, naglasila je na kraju.