Novo istraživanje objavljeno u utorak kaže da se zbog globalnog zatopljenja ledeni pokrivač Grenlanda brzo topi – i zamjenjuje ga vegetacija.
Dijelovi Grenlanda ponovno postaju zeleni po prvi put otkako su ga Vikinzi posjetili prije gotovo 1000 godina, prema koautoru studije Jonathanu Carrivicku, naučniku sa Univerziteta Leeds u Velikoj Britaniji
A tamo gdje je nekad bio snijeg i led prije samo nekoliko decenija, sada postoje područja niskog rastinja, zajedno s golim stijenama i močvarama, izvještava studija.
Koliko se leda otopilo?
Procjenjuje se da se oko 28.500 kvadratnih kilometara grenlandskog ledenog pokrivača i ledenjaka otopilo u posljednje tri decenije, izvještava studija.
Sve u svemu, ukupna površina leda u posljednjih 30 godina nešto je veća od veličine američke države Masačusets i predstavlja oko 1,6% ukupnog leda i ledenjaka na Grenlandu.
“Više temperature povezane su s promjenama pokrova zemljišta koje vidimo na Grenlandu”, rekao je Carrivick u izjavi.
Vikinški zapisi sugerišu da je vegetacija tada bila raširenija
Posljednji put kada je Grenland bio ovako zelen “vjerovatno tokom srednjovjekovnog toplog razdoblja ” (otprilike 900. do 1300. godine naše ere), rekao je Carrivick za USA TODAY.
“Ledeni pokrivač tada je bio manji nego danas, a vjerovatno je i vegetacija tada bila raširenija, kao što sugerišu vikinški zapisi.”
Zašto je led na Grenlandu važan?
Zašto bi nas bilo briga šta se događa na Grenlandu? Osim lokalnih uticaja na ljude, floru i faunu, “gubitak ledene mase na Grenlandu znatno doprinosi globalnom porastu nivoa mora, trendu koji predstavlja veliki izazov i sada i u budućnosti”, rekao je glavni autor studije Michael Grimes , takođe sa Univerziteta u Leedsu.
Kad bi se sav led na Grenlandu otopio, globalna bi mora porasla za oko 7 metara, prema NASA-i.
Osim toga, prodor slatke vode u okean takođe bi mogao uticati na podvodne struje koje utiču na klimu i vrijeme širom svijeta.
Hoće li Grenland i biti sve zeleniji?
Da, kaže Carrivick, koji je za USA TODAY rekao da se “predviđa da će se led i dalje smanjivati, i to još većom brzinom, a s vremenom će to značiti širenje vegetacije, što se već uveliko dešava.”
Studija je objavljena u recenziranom britanskom časopisu Scientific Reports.