Svijet financija prošlog je mjeseca uzdrmala objava fonda koji upravlja bogatstvom Saudijske Arabije: već je potrošeno tri četvrtine novca predviđenog za ostvarivanje fantastičnih projekata kojima je ta arapska zemlja zaintrigirala globalnu javnost. Blagajna nije bila praznija od prosinca 2020., kada je fond počeo objavljivati financijska izvješća – u njoj je sada ostalo svega 15 milijardi dolara.
Rješenje tog problema, za kojim su posegnule saudijske vlasti, izazvalo je još veće iznenađenje. Kako bi se projekti nastavili, Saudijci su se odlučili za metodu koju su izbjegavali desetljećima: zaduživanje. Uz to, najavljena je i prodaja ogromnog broja dionica iz kompanije koju se naziva krunskim draguljem najbogatije svjetske monarhije, naftnog diva Saudi Aramco, izvijestio je The Wall Street Journal. prenosi Telegram.hr.
Zrakoplovna kompanija koja će konkurirati Lufthansi
Megalomansko prženje desetaka milijardi dolara, čak i pod cijenu zaduživanja, pokazuje koliko su ozbiljne ambicije prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Kraljevstvo je sada na polovici prinčeva plana ekonomskog razvoja poznatog pod nazivom Vizija 2030, koji bi trebao diverzificirati saudijsko gospodarstvo i učiniti ga manje ovisnim o cijenama nafte, ali i otvoriti društvo duboko konzervativne islamske monarhije.
Saudijci su tako prošlog proljeća od Boeinga naručili mlažnjake vrijedne 37 milijardi dolara, potrebne za uspostavljanje zrakoplovne tvrtke koja će izazvati divove tog sektora, poput Delte, AAG-a, Lufthanse i Air Francea. Zrakoplovi Riyadh Aira letjet će do više od stotinu odredišta diljem svijeta, pametno koristeći položaj Saudijske Arabije, smještene između Azije, Afrike i Europe. Bin Salman i njegovi savjetnici nadaju se da će novi zračni prijevoznik dodati 20 milijardi dolara rastu nacionalnog BDP-a i stvoriti više od 200.000 radnih mjesta, ubrajajući tu i poslove kod različitih kooperanata.
Velika sportska ofenziva
Zračni promet nije jedina djelatnost u kojoj su Saudijci krenuli u veliku ofenzivu. Njihov državni financijski fond već je naglavačke okrenuo ekonomske postavke profesionalnog nogometa, neviđeno bogatim ugovorima mameći najbolje igrače iz europskih liga u saudijske klubove. Taj je fenomen detaljno analizirao Telegramov kolumnist Mladen Pleše prošloga ljeta, kada je u saudijsku ligu stigao tada najbolji napadač svijeta Karim Benzema, ali i niz drugih nogometnih zvijezda.
Saudijska Arabija nije uspjela dobiti domaćinstvo Svjetskog nogometnog prvenstva 2030. godine, koje je željela organizirati s Grčkom i Egiptom, ali to nije umanjilo Bin Salmanove ambicije da u svojoj zemlji ugosti najveće globalne sportske događaje. Već je najavljeno kako će se sami kandidirati za organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2034. Tu je i niz drugih velikih natjecanja koja su Saudijci ugrabili, poput LIV-a, natjecanja u golfu koje je postalo konkurencija etabliranim turnirima u Sjevernoj Americi i Europi.
Klerici su nekoć zabranjivali videoigre
Jedan od novijih planova za razvoj saudijskog gospodarstva uključuje trošenje 38 milijardi dolara na razvoj sektora esporta i videoigara. To je vrlo ironično kada se u vidu ima kako su islamski klerici ovog kraljevstva godinama vodili rat protiv videoigara, zabranjujući Pokemone, Diablo i Red Dead Redemption zbog promicanja bogohuljenja, nasilja i lijenosti. Sada Saudijska Arabija pokušava postati svjetski lider u industriji videoigara za koje se njezina brojna populacija mladih ubrzano zagrijava.
Štoviše, saudijski nacionalni investicijski fond PIF vlasnik je velikog udjela u kompaniji koja je stvorila Pokemone, kao i u divovima te industrije poput Nintenda i Electronic Artsa. Nadalje, sve češće mašu golemim plaćama pred nosovima zapadnjačkih stručnjaka za razvoj kompjutorskih igara, nastojeći ih potaknuti da slijede primjer nogometaša, dođu u tu zemlju i pomognu izgraditi lokalnu industriju gotovo od nule.
Najvidljiviji znak napretka u tom sektoru viđen je prošloga ljeta, kada je Rijad bio domaćin najvećeg esports i gaming događaja: konferencije Gamers8. U Boulevard Riyadh Cityju, novoj zgradi koja evocira Times Square, tisuće profesionalnih i amaterskih igrača natjecalo se za rekordni nagradni fond od 45 milijuna dolara u organizaciji Saudijske esportske federacije, koju obilato podupire država.
Naftna monarhija želi automobile na – baterije
Vrlo je ambiciozna i saudijska namjera da se pokrene domaća proizvodnja električnih automobila. Premda je teško spojiti naftnu monarhiju s autima na baterije, Saudijci su ozbiljno najavili da do 2030. namjeravaju proizvoditi 500 tisuća električnih vozila godišnje. Slučajno ili ne, upravo toliko automobila svake godine bude prodano na saudijskom tržištu.
Tu su ambiciju potkrijepili ozbiljnim ulaganjima. Od 32 milijarde dolara koje je Ministarstvo industrije i mineralnih resursa namijenilo za devet projekata u rudarstvu, 6 milijardi dolara bit će uloženo u tvornicu čeličnih ploča i tvornicu baterijskih metala za vozila. Tvrtkama koje se žele baviti proizvodnjom automobila već su omogućili brže i lakše dobivanje licenci i dozvola, što je drugdje u svijetu često poprilična gnjavaža.
Hyundai, južnokorejski automobilski div, pristao je izgraditi tvornicu za sklapanje svojih vozila u Saudijskoj Arabiji. Saudijci su potpisali ugovor vrijedan 5,6 milijardi dolara o suradnji na razvoju, proizvodnji i prodaji s kineskom tvrtkom Human Horizons, koja proizvodi luksuzna električna vozila. Pričalo se čak i o ozbiljnim pregovorima s Teslom, najvećim svjetskim proizvođačem električnih automobila, iako je Elon Musk demantirao te navode.
Golema kocka s hologramskim projekcijama
Nogomet, golf, avioni, električni auti i kompjutorske igre zanimljivi su projekti, ali maštu globalne javnosti ništa nije stimuliralo kao veliki građevinski poduhvati, omiljeni “gigaprojekti” princa Bin Salmana, koje Saudijska Arabija najavljuje posljednjih godina. Među njima se ističe New Murabba, supermoderna četvrt prijestolnice Rijada. Po tamošnjim medijima, New Murabba bit će izgrađena prema konceptima održivosti, sa zelenim površinama te pješačkim i biciklističkim stazama koje bi oko 450.000 stanovnika trebale potaknuti da žive aktivnije i zdravije.
U New Murabbi će se naći mjesta i za muzej, sveučilište tehnologije i dizajna, višenamjensko kazalište te više od 80 zabavnih i kulturnih centara. Ipak, najsenzacionalniji dio ovog projekta bit će Mukaab, 400 metara visok i jednako toliko širok neboder u obliku kocke, čiju je gradnju princ Bin Salman najavio prije točno godinu dana, u veljači 2023. U neboderu će se, kako je trenutno planirano, puštati goleme holografske projekcije kako bi se stanari i gosti osjećali kao da se nalaze u različitim povijesnim razdobljima ili na dalekim, egzotičnim mjestima.
Usred zgrade nalazit će se rotirajući toranj u kojem će biti promatračnice i restorani. Neboder bi trebao biti najveća građevina na svijetu, s oko 2 milijuna četvornih metara unutarnjeg prostora. Bin Salman se nada da će čitav projekt New Murabbe donijeti 48 milijardi dolara nacionalnom BDP-u i stvoriti 334.000 radnih mjesta, izravno ili posredno.
Grad(ovi) budućnosti
Ako mislite da supermoderna gradska četvrt iz čijeg srca raste SF neboder zvuči impresivno, prenerazit će vas planovi koje Saudijci imaju za novi megagrad blizu obale Crvenog mora. Koliko je taj projekt važan budućem monarhu pokazuje anegdota koja je procurila s jednog od sastanaka odbora zaduženog za razvoj grada.
Kada su projektanti predložili neka pojednostavnjenja, izluđeni problemima s kojima ih je suočila izgradnja monumentalnog grada u pustinji, Bin Salman ih je hladno dobio i zatražio da razmišljaju hrabrije. “Želim izgraditi svoje piramide”, rekao je, otkrivši gdje je pronašao inspiraciju za gradnju Neoma.
Ukupna površina novoga grada iznosit će 26.500 četvornih kilometara, što znači da će Neom biti dvadesetak puta veći od New Yorka. Zapravo i nije sasvim jasno bi li Neom trebalo nazivati gradom, budući da će se sastojati više povezanih, ali autonomnih urbanih cjelina koje i same mogu funkcionirati kao gradovi. Primjerice, dio Neoma koji se zove Oksagon bit će plutajući industrijski kompleks u obliku osmerokuta. Imat će otprilike 200-250 četvornih kilometara, od čega će približno 40 četvornih kilometara činiti stambeno naselje.
Zimska olimpijada u Saudijskoj Arabiji?
Trojena će biti dio Neoma specijaliziran za planinski i, koliko god to nevjerojatno zvučalo, zimski turizam. Sastojat će se od skijaškog sela, niza restorana i prodavaonica te ultraluksuznih obiteljskih i lječilišnih odmarališta. Gosti će se moći baviti sportskim aktivnostima, poput brdskog biciklizma i različitih vrsta skijanja. Onima koji smatraju da im je pedesetak kilometara udaljena obala Crvenog mora predaleka, na raspolaganju će biti i lokalni centar za vodene sportove.
S obzirom na to da će se Trojena nalaziti na nadmorskoj visini između 1500 i 2600 metara, Saudijci uvjeravaju da će cjelogodišnja prosječna temperatura biti 10 °C ispod one u susjednim regijama, a tijekom zime će pasti i ispod nule. Saudijska Arabija tako je već službeno izabrana za domaćina Zimskih azijskih igara 2029., a šuška se i o kandidaturi za Zimske olimpijske igre.
Spektakularno djeluje i dio Neoma nazvan Sindalah, koji će se nalaziti na otoku u Crvenom moru, nedaleko od mjesta gdje se susreću granice Saudijske Arabije, Egipta, Jordana i Izraela. Odmaralište će se sastojati od nekoliko velikih turističkih atrakcija, uključujući veličanstveni beach klub, jahtaški klub, igralište za golf, holistički spa centar i više superluksuznih hotela. Saudijci uopće ne skrivaju kako žele da Sindalah postane konkurencija najrazvikanijim mediteranskim i karipskim otočnim destinacijama.
Civilizacijska revolucija
Ipak, vrhunac visokotehnološkog luksuza na sjeverozapadnom rubu Arapskog poluotoka bit će The Line. Dva paralelna, položena nebodera pružat će se u dužini od nevjerojatnih 170 kilometara od obale do planina. Široka samo 200, ali visoka 500 metara, građevina će biti sa svih strana obavijena golemim ogledalima u kojima će se odražavati okolna pustinja.
Projekt se temelji na novom konceptu “urbanizma nulte gravitacije”, što je ideja vertikalne slojevitosti gradskih funkcija. Stanovnici će se kretati u tri smjera, gore, dolje i poprijeko. Kad sve to bude završeno, u njemu će moći živjeti do devet milijuna stanovnika. Škole, domovi, uredi i parkovi bit će naslagani jedni na druge, promičući vertikalno kretanje uz horizontalna putovanja. Zbog ultrabrzog prijevoza, do škola i ureda stizat će se, tvrde urbanisti, za najviše pet minuta.
Predviđa se da će putovanja dugačka 170 kilometara, od jednog do drugog kraja, brzom željeznicom trajati samo 20 minuta. Unutar tog futurističkog pojasa neće biti cesta niti će voziti automobili. Promet će se odvijati letećim taksijima, robotskim avatarima i hologramima koji će zaokružiti tu znanstvenofantastičnu viziju grada koji će predstavljati civilizacijsku revoluciju. Osmišljeno je okruženje s ravnotežom sunčeve svjetlosti, sjene i prirodne ventilacije kako bi se osigurala savršena klima tijekom cijele godine, o čemu je također pisao Telegramov Mladen Pleše.
Epska pobjeda ili katastrofalni bankrot
Stručnjaci koji prate ambiciozne Bin Salmanove projekte uvjereni su da će mu trebati još stotine milijardi dolara kako bi ih priveo kraju. Tim Callen s Instituta za arapske zaljevske države u Washingtonu procjenjuje da će vlada do 20230. u taj fond trebati upumpati još 270 milijardi dolara. “To će uključivati preuzimanje većeg fiskalnog rizika”, rekao je, koji će nastati bilo zbog povećanja duga ili zbog smanjenja rezervi koje drže saudijsku valutu, rijal, vezanom za dolar.
Saudijske vlasti već su objavile da će potražiti vanjske investitore spremne podijeliti golemi financijski teret Bin Salmanove Vizije 2030. Država je stoga nedavno provela reforme pravosuđa, ne bi li pravni sustav učinila prijateljskijim prema stranom novcu. Usprkos tomu, izravna strana ulaganja u nove saudijske projekte zasad su ograničena, a mnoge potencijalne ulagače brine činjenica da je u tom dijelu svijeta i ranije bilo ambicioznih razvojnih strategija koje su neslavno propale.
Stručnjaci ističu i da bi mnogi grandiozni projekti mogli biti privremeno zaustavljeni ili čak trajno prekinuti ako troškovi nastave nekontrolirano rasti. Drugi su pak uvjereni da će država još barem šest godina nastaviti ubacivati novac u ovaj fond. A kada dođe 2030., postat će jasnije jesu li Bin Salmanovi megaprojekti jamstvo prosperiteta njegova naroda u vremenu nakon završetka naftne ere ili veliki korak prema bankrotu neviđeno bogate monarhije.