Svjetski lideri obećali su 2015. godine da će pokušati ograničiti dugoročni porast temperature na 1,5C, što se smatra ključnim za izbjegavanje najštetnijih uticaja, piše BBC.
Ovo prvo jednogodišnje probijanje granične temperature još uvijek ne krši “Pariški sporazum”, ali prijeti da se to desi dugoročno.
Hitne mjere za smanjenje emisija ugljika i dalje mogu usporiti zagrijavanje, kažu naučnici.
“Prekoračenje [1,5C zagrijavanja] na godišnjem prosjeku je značajno”, kaže prof. Liz Bentley, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva.
“To je još jedan korak u krivom smjeru. Ali znamo šta moramo učiniti.”
Ograničavanje dugoročnog zagrijavanja na 1,5C iznad “predindustrijskih” nivoa – prije nego što su ljudi počeli sagorijevati velike količine fosilnih goriva – postalo je ključni simbol međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena.
Značajan izvještaj UN-a iz 2018. godine kaže da su rizici od klimatskih promjena – poput intenzivnih toplinskih valova, porasta nivoa mora i gubitka divljih životinja – mnogo veći pri zagrijavanju od 2C nego pri zagrijavanju od 1,5C.
Međutim, temperature su nastavile rasti zabrinjavajućom brzinom, pokazuju podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus iz prošle godine.
U periodu od februara 2023. god. do januara 2024. god. dosegnuto je 1,52C zagrijavanja.
Linijski grafikon prikazuje tekući prosjek globalnih temperatura zraka za 365 dana. Prvi put zabilježeno, ovo je premašilo 1,5C od godine do danas. Temperature su porasle od 1940-ih, gdje je zagrijavanje bilo oko 0,2C.
Ovo jednogodišnje kršenje nije veliko iznenađenje. Januar je bio osmi rekordno topao mjesec zaredom.
Zapravo, jedna naučna grupa, Berkeley Earth, kaže da je kalendarska 2023. godina bila više od 1,5C iznad predindustrijskog nivoa. Druga naučna tijela, poput Nase, procjenjuju da je zagrijavanje u proteklih 12 mjeseci bilo malo ispod 1,5C.
Ove male razlike uglavnom su posljedica načina na koji su globalne temperature procijenjene za kasni 19. vijek, kada su mjerenja bila oskudnija.
Ali svi glavni skupovi podataka slažu se oko nedavne putanje zagrijavanja i da je svijet u daleko najtoplijem periodu od početka modernog bilježenja – i vjerojatno još mnogo duže.
A površina svjetskog mora takođe je na najvišoj ikad zabilježenoj prosječnoj temperaturi. To je posebno značajno s obzirom na to da temperature okeana obično ne dosegnu vrhunac još za mjesec dana.
Zašto je 1,5C probijen tokom prošle godine?
Dugoročni trend zagrijavanja nesumnjivo je potaknut ljudskim aktivnostima – uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, pri čemu se oslobađaju plinovi koji zagrijavaju planet poput ugljičnog dioksida. To je takođerodgovorno za veliku većinu topline tokom prošle godine.
Posljednjih mjeseci, prirodni fenomen zagrijavanja klime poznat kao El Niño takođe je dodatno povisio temperaturu zraka, iako bi to obično bilo samo za oko 0,2C.
Globalne prosječne temperature zraka počele su premašivati zagrijavanje od 1,5 C na gotovo dnevnoj bazi u drugoj polovini 2023. god., kada je počeo nastupati El Niño, a to se nastavilo u 2024.
Kraj perioda El Niño očekuje se za nekoliko mjeseci, što bi moglo omogućiti globalnoj temperaturi da se privremeno stabilizuje, a zatim lagano padne, vjerojatno nazad ispod praga od 1,5C.
Ali ljudske aktivnosti znače da će temperature u konačnici nastaviti rasti u narednim decenijama, osim ako se ne poduzmu hitne mjere.
“Brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova jedini je način da se zaustavi porast globalne temperature”, zaključuje Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Možemo li ipak ograničiti globalno zatopljenje?
Uz trenutnu stopu emisija, pariški cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5C kao dugoročnog prosjeka – umjesto jedne godine – mogao bi biti premašen u sljedećoj deceniji.
Ovo bi bila vrlo simbolična prekretnica, ali istraživači kažu da to ne bi predstavljalo rub klimatske katastrofe.
“To nije prag iznad kojeg će klimatske promjene izmaći kontroli”, kaže prof. Myles Allen sa Sveučilišta u Oxfordu i Gresham Collegea i vodeći autor UN-ova ključnog izvještaja za 2018. godinu.
Međutim, uticaji klimatskih promjena nastaviće se ubrzavati – nešto što su nam dali naslutiti ekstremni toplinski valovi, suše, šumski požari i poplave u proteklih 12 mjeseci.
“Svaka desetina stepena zagrijavanja uzrokuje više štete nego prethodna”, dodaje prof. Allen.
Dodatnih pola stepena – razlika između 1,5C i 2C globalnog zatopljenja – takođe uvelike povećava rizike prolaska “tačaka preokreta”.
To su pragovi unutar klimatskog sistema koji bi, ako se pređu, mogli dovesti do brzih i potencijalno nepovratnih promjena.
Na primjer, ako bi ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika prošle prelomnu tačku, njihov potencijalno brz kolaps uzrokovao bi “katastrofalne” poraste globalnog nivoa mora tokom narednih vijekova, kaže profesor Bentley.
Ali istraživači žele naglasiti da ljudi još uvijek mogu uticati na putanju zagrijavanja svijeta.
Svijet je postigao određeni napredak , sa zelenim tehnologijama poput obnovljivih izvora energije i električnih vozila koji su u procvatu u mnogim dijelovima svijeta.
To je značilo da se neki od najgorih scenarija zagrijavanja od 4C ili više u ovom vijeku – koji su se prije deset godina smatrali mogućim – sada smatraju mnogo manje vjerovatnim, na temelju trenutnih politika i obećanja .
I što je možda najviše ohrabrujuće od svega, još uvijek se smatra da će se vijet više-manje prestati zagrijavati kada se dosegne neto nula emisija ugljika. U ovoj deceniji smatra se ključnim da se prepolove emisije.
“To znači da u konačnici možemo kontrolisati koliko će svijet doživjeti zagrijavanje, na temelju naših izbora kao društva i planeta”, kaže Zeke Hausfather, klimatolog pri američkoj grupi Berkeley Earth.
“Propast nije neizbježna.”