Svijet se suočava s neizbježnom krizom vode , pri čemu se očekuje da će potražnja premašiti opskrbu svježom vodom za 40% do kraja ove decenije, rekli su stručnjaci uoči UN-ovog samita o vodi, piše Gardijan.
Vlade moraju hitno prestati subvencionisati prekomjerno korištenje vode kroz pogrešno usmjerene poljoprivredne subvencije, a industrije od rudarstva do proizvodnje moraju preispitati svoje rasipničke prakse, navodi se u izvještaju o ekonomiji vode.
Države moraju početi upravljati vodom kao globalnim zajedničkim dobrom, jer većina zemalja uveliko zavisi od svojih susjeda kada je u pitanju snabdijevanje vodom, a prekomjerna potrošnja, zagađenje i klimatska kriza prijete opskrbi vodom na globalnom nivou, kažu autori izvještaja.
Johan Rockstrom, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu i kopredsjedavajući Globalne komisije za ekonomiju vode, te glavni autor izvještaja, rekao je za Guardian da zanemarivanje vodenih resursa u svijetu vodi u katastrofu. “Naučni dokazi su da imamo krizu s vodom. Mi zloupotrebljavamo vodu, zagađujemo vodu i mijenjamo cijeli globalni hidrološki ciklus, kroz ono što radimo klimi. To je trostruka kriza.”
Rockstromova koleginica, kopredsjedavajuća Globalne komisije za ekonomiju vode , Mariana Mazzucato, profesorica na Univerzitetskom koledžu u Londonu i takođe glavna autorica izvještaja, dodala je: „Potreban nam je puno proaktivniji i ambiciozniji pristup opštem dobru. Moramo staviti pravdu i jednakost u središte ovoga, to nije samo tehnološki ili finansijski problem.”
Ovo je prvi put da je globalni vodni sistem sveobuhvatno ispitan i da je njegova vrijednost za zemlje – i rizici za njihov prosperitet ako se voda zanemari – jasno predočena.
Mnoge vlade još uvijek ne shvataju koliko su međusobno ovisne kada je u pitanju voda. Oko 50 odsto zaliha vodom većine zemalja zavisi od isparavanja vode iz susjednih zemalja – što je poznato kao “zelena” voda jer se zadržava u tlu i oslobađa isparavanjem u šumama i drugim ekosistemima, kada biljke uzimaju vodu iz tla i ispuštaju paru u vazduh iz svog lišća.
Izvještaj iznosi sedam ključnih preporuka, uključujući preoblikovanje globalnog upravljanja vodnim resursima, povećanje ulaganja u upravljanje vodama kroz javno-privatna partnerstva, pravilno određivanje cijene vode i uspostavljanje „partnerstva za pravednu vodu” kako bi se prikupila sredstva za vodene projekte u zemljama u razvoju.
Više od 700 milijardi dolara subvencija svake godine globalno ide u poljoprivredu i vodu, a one često potiču prekomjernu potrošnju vode. Takođe se hitno mora riješiti curenje vode, navodi se u izvještaju, a obnavljanje slatkovodnih sistema kao što su močvare treba biti još jedan prioritet.
Voda je ključna za klimatsku krizu i globalnu krizu hrane. “Neće biti poljoprivredne revolucije ako ne popravimo vodu”, rekao je Rockstrom. “Iza svih ovih izazova s kojima se suočavamo uvijek stoji voda, a mi nikada ne govorimo o vodi.”
Mnogi načini na koje se voda koristi su neučinkoviti i treba ih promijeniti, a Rockstrom ukazuje na kanalizacijske sisteme razvijenih zemalja . „Zapanjujuće je da koristimo sigurnu, svježu vodu za prenos izlučevina, urina, dušika, fosfora – a onda moramo imati neučinkovita postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja ispuštaju 30% svih nutrijenata u nizvodne vodene ekosisteme i uništavaju ih i uzrokuju mrtve zone. Stvarno varamo sami sebe u smislu ovog linearnog, vodenog modernog sistema postupanja s otpadom. Potrebne su ogromne inovacije.”
Sedam poziva na akciju na vodi
Upravljajte globalnim vodenim ciklusom kao globalnim zajedničkim dobrom koje treba zaštititi kolektivno i u našim zajedničkim interesima.
Osigurajte sigurnu i odgovarajuću vodu za svaku ranjivu skupinu i sarađujte s industrijom na povećanju ulaganja u vodu.
Prestanite podcjenjivati vodu. Pravilno određivanje cijena i ciljana podrška za siromašne omogućiće učinkovitiju, pravedniju i održiviju upotrebu vode
Smanjite subvencije u poljoprivredi i vodi svake godine, koje često potiču prekomjernu potrošnju vode, i smanjite curenje u vodovodnim sustavima.
Uspostavite “partnerstva za pravednu vodu” koja mogu mobilizirati finansiranje za zemlje s niskim i srednjim dohotkom.
U ovoj deceniji poduzmite hitne mjere u vezi s pitanjima kao što su obnavljanje močvara i iscrpljenih resursa podzemnih voda; recikliranje vode koja se koristi u industriji; prelazak na preciznu poljoprivredu koja učinkovitije koristi vodu; i da kompanije izvještavaju o svom “vodenom otisku”.
Reformisati upravljanje vodom na međunarodnom nivou i uključiti vodu u trgovinske sporazume. Upravljanje takođe mora uzeti u obzir žene, poljoprivrednike, autohtono stanovništvo i druge koji su na prvoj liniji očuvanja vode.