Naučnici upozoravaju da je kolaps dijela leda na Zapadnom Antarktiku već prešao tačku nepovrata, što će dovesti do neizbježnog porasta nivoa mora za najmanje tri metra u narednim vijekovima zbog čega će milioni ljudi biti raseljeni.
Ovo dramatično otkriće, zasnovano na satelitskim podacima i modelima, objavljeno je u novoj studiji koja izaziva globalnu zabrinutost.
Prema izvještaju koji je objavio i Daily Mail tim istraživača sa Univerziteta u Lidsu i Britanskog antarktičkog instituta (BAS) analizirao je ponašanje glečera Thwaites i Pine Island – dva ključna “čepa” koji drže ogromne količine leda na kopnu.
Ovi glečeri se tope brže nego ikad, a topljenje je sada samoodrživo zbog procesa poznatog kao “nestabilnost morskog ledenog pokrivača” (MICI).
“Čak i ako danas zaustavimo sve emisije gasova sa efektom staklene bašte, ovi ledenjaci će nastaviti da se tope”, izjavio je vodeći autor studije, prof. Endru Šepard dodajući da je proces već u toku i da se ne može zaustaviti.
Na udaru Njujork, London, Šangaj i Daka
“Thwaites, poznat i kao “glečer Sudnjeg dana”, sam po sebi sadrži dovoljno leda da podigne nivo mora za 65 centimetara. Zajedno sa susjednim glečerima, ukupni doprinos mogao bi biti preko tri metra – dovoljno da potopi dijelove Njujorka, Londona, Šangaja i Dake.
Satelitski podaci pokazuju da se glečeri povlače brzinom od nekoliko kilometara godišnje, a toplija okeanska voda prodire ispod njih, topi ih odozdo. Kada se glečeri potpuno povuku sa podvodnih grebena na kojima “počivaju”, more će slobodno prodirati dalje ka unutrašnjosti, ubrzavajući kolaps.
Porast nivoa mora od tri metra
“Ovo nije pitanje ‘ako’, već ‘kada'”, upozorava dr Hilari MakKvin sa BAS-a.
“Porast nivoa mora od tri metra dogodiće se u narednih 200 do 500 godina – možda i brže ako se topljenje ubrza”, kaže on i dodaje:
Posljedice su katastrofalne
Milioni ljudi u obalnim zonama biće raseljeni, a infrastruktura vrijedna milijarde dolara uništena. Studija poziva na hitnu pripremu – podizanje nasipa, preseljenje gradova i reviziju urbanističkih planova.
Iako je kolaps Zapadnog Antarktika nepovratan, naučnici ističu da još uvijek možemo spriječiti još veće katastrofe – poput kolapsa Istočnog Antarktika, koji bi dodao desetine metara porastu mora.
“Svaki ton CO₂ koji ne emitujemo danas spašava buduće generacije”, zaključuje Šepard.
Svjetski lideri suočavaju se sa novim izazovom na predstojećim klimatskim samitima. Dok se Antarktik topi pred našim očima, vrijeme za akciju ističe.