<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Generalni sekretar NATO-a: Potpuni rat između Rusije i NATO-a bi prouzrokovao još više patnje, smrti i razaranja

Migracije – novi ruski alat za obračun sa NATO savezom

27. novembar 2023, 6:09

Svijet je u krizi, a mir je potrebniji nego ikada. Ukratko, to su poruke najjačeg vojnog saveza na svijetu uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a. Fokus sastanaka biće rat u Ukrajini, ali i članstvo Švedske u Nato savezu.

Bezrezervna podrška Ukrajini koja je ujedno i brana sigurnosti Evrope ove godine je potvrđena i skraćivanjem procedure pristupanja NATO-u, a isto je urađeno i za Švedsku, te Finsku koja je već postala dijelom Saveza.

Njihovo pristupanje NATO-u je sa dvostepenske procedure, skraćeno na jednostepensku. U prevodu, ove tri zemlje nisu morale predavati Akcioni plan za članstvo što je, primjera radi, Bosna i Hercegovina uradila 2009. godine.

Drugi oblik uske saradnje sa Ukrajinom je Vijeće NATO-a za Ukrajinu.

„Što je važno tijelo gdje se Ukrajina i svi saveznici NATO-a sastaju za istim stolom s istim pravima, istim obvezama, i to je mjesto gdje možemo zajedno donositi odluke. Dakle, to Ukrajinu, naravno, značajno približava NATO-u stvaranjem tijela za donošenje odluka, NATO-ovo vijeće za Ukrajinu, i to vijeće će se sastati prvi put na razini ministarstava vanjskih poslova ove godine kada ministar Kuleba dođe u NATO. I treće, dogovorili smo se o sveobuhvatnom programu za osiguranje potpune interoperabilnosti između ukrajinskih snaga i NATO-ovih snaga. To će naravno pomoći da se i oni približe nama, da su sposobni za suradnju s NATO-ovim snagama, a saveznici ispunjavaju tu obvezu“, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg: Punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u nemoguće usred rata

Vojna pomoć NATO-a Ukrajini ogleda se i u isporuci F-16 i borbenih tenkova, artiljerije, obukama. Sve to Ukrajinu čini jačom u sukobu sa Rusijom, a istovremeno je priprema za članstvo koje je, po svemu sudeći, daleko. Odnosno dalje u odnosu na Švedsku čije je članstvo sada samo formalnost u turskom parlamentu.

„Svi saveznici se slažu da usred rata punopravno članstvo nije moguće. Ali naravno, nastavićemo razmatrati opcije kako se možemo približiti Ukrajini“, rekao je generalni sekretar NATO-a novinarima.

Odgovarajući na pitanje novinara Telegrapha da li eskalacija novih sukoba povećava vjerovatnoću globalnog sukoba između NATO-a i Rusije, te kako procjenjuje pripremljenost Saveza za mogući Treći svjetski rat Stoltenberg je rekao da NATO ima dvije zadaće u ovom sukobu. Prva je podržati Ukrajinu, a druga spriječiti širenje rata.

„Kako ovo ne bi bio potpuni rat između Rusije i NATO-a jer bi to uzrokovalo još više patnje, smrti i uništavanja. Sprječavamo eskalaciju u ovom ratu slanjem vrlo jasne poruke Moskvi da smo spremni braniti svaki centimetar teritorije NATO-a. I to smo pokazali ne samo riječima već i djelima povećanjem naše vojne prisutnosti u istočnom dijelu Saveza. Udvostručili smo broj bojni, imamo oružane snage visoke spremnosti, i takođe smo rasporedili više zračnih i morskih snaga na istoku Saveza. Radimo to ne da bismo izazvali sukob, već da bismo spriječili sukob i osigurali da nema prostora za greške ili nesporazume u Moskvi o našoj spremnosti da branimo saveznike. Ovo je isto što NATO čini već gotovo 75 godina: zalaže se za mir, sprječava rat. I to je ono što nastavljamo raditi: osigurati da Rusija ne ide dalje i da stvarno traži rješenje konflikta“, odgovorio je Stoltenberg.

NATO je stava da Rusija koristi migracije kao sredstvo pritiska na zemlje Evrope, a to s eposebno odnosi na granicu sa Finskom, pa je više nego ikada neophodna saradnja finske Vlade sa Frontexom.

Švedska je, dodaje Stoltenberg, ispunila sve što se od nje traži da bi postala članicom Saveza pa se sada čeka potpuna potvrda Turske.

„Švedska je obećala u Madridu, ali i kasnije u Vilniusu, pojačati svoju borbu protiv terorizma, pojačati saradnju s Turskom i takođe ukloniti ograničenja na kontrolu oružja, i tačno to je Švedska učinila. Dakle, Švedska je ispunila ono što je obećala i sada je došlo vrijeme za Tursku da završi proces pristupanja. Dobro je što je predsjednik Erdoğan podnio papire za ratifikaciju parlamentu. Dobra je stvar što je parlament u Ankari, Velika Narodna Skupština, počeo razmatrati te dokumente i nadam se da će moći završiti taj proces što je prije moguće“, poručio je generalni sekretar NATO saveza.