Sirova nafta je najtraženija roba na svijetu. Cijene sirove nafte na
tržištu kretale su se u siječnju 2002. oko 25 dolara za barel. Danas, 10
godina kasnije, cijena je prešla 125 dolara. S obzirom na to da se
globalna potražnja za naftom neće smanjiti zbog sve većih potreba
rastućeg tržišta, analitičari očekuju daljnji rast cijena. Ova teška
vremena natjerala su nas da potražimo nova nalazišta. No mogu li novi
izvori pokriti manjak koji nastaje iscrpljivanjem starijih naftnih polja
i koliki je ekonomski, ali i ekološki trošak njihove proizvodnje?
Nedavno su se pojavile informacije da Izrael leži na ogromnim zalihama naftnog škriljca koje bi mu bile dovoljne za proizvodnju oko četiri milijarde barela nafte, što znači da bi imao dovoljno nafte za narednih 40 godina, ukoliko bi nastavio s jednakom potrošnjom kao i danas.
Inače se najveća eksploatacija naftnog škriljca nalazi se u pokrajini Alberti u Kanadi. Radi se o ogromnim područjima pokrivenim škriljcima ispod tundre. Taj je teren udaljen tisućama kilometara od naseljenih i urbaniziranih područja. Proizvodnja nafte iz škriljca vrlo je skupa. Osim što zahtijeva velike razmjere nenaseljena terena, potrebna su i velika postrojenja. Povrh svega navedenoga, eksploatacija naftnog škriljca je i ekološki vrlo prljava te zahtijeva ogromne količine vode čime ugrožava izvore pitke vode. Te ogromne količine vode potrebne su i za kultivaciju terena, eksploataciju, a zatim opet za rekultivaciju da bi se područje vratilo u prvobitno stanje. Rezerve nafte iz naftnog škriljca procjenjuju se na 800 milijardi barela, a cijena proizvodnje je preko 100 dolara po barelu.
Osim u Izraelu i Kanadi te još nekim dijelovima sjevernoameričkog kontinenta, prije samo nekoliko godina u Brazilu su otkrivene ogromne rezerve nafte, i to ispod debelog sloja soli koji se nalazi na dnu oceana i koji se taložio više od 150 milijuna godina. Tehnološki se ovdje radi o najzahtjevnijem pothvatu. Pretpostavlja se da ove rezerve sadrže 50 do 100 milijardi barela. Cijena proizvodnje je 45 do 65 dolara po barelu, piše Time.
Kako se mijenja klima, tope se i ledeni okovi oko Arktika. Ogromne površine vode koje su nekoć bile zaleđene, sada omogućuju bušenje nafte i njezin pomorski transport. Time to naziva neočekivanom dividendom od klimatskih promjena. Međutim, unatoč svemu, eksploatacija nafte je iznimno opasna na ovom području. Osim što sante leda i gladne oluje prijete tankerima, bilo kakvo izlijevanje nafte bilo bi teško sanirati ovako u hladnim vodama. Pretpostavlja se da arktičke rezerve kriju 90 milijardi barela nafte. Što se tiče troškova proizvodnje, ne zna se točno, ali sigurno su više od 100 dolara po barelu.