Kako piše Guardian, istraga Observera je u veljači otkrila opetovano nedjelovanje tvrtke u vezi s objavama koje su poticale na nasilje.
U tužbi, podnesenoj visokom sudu u Keniji, navodi se da su
Facebookovi sustavi preporuka pojačali objave pune mržnje i nasilja u
kontekstu rata u sjevernoj Etiopiji, koji je bjesnio dvije godine dok
nije došlo do prekida vatre dogovoren početkom studenog. Tužba traži
stvaranje fonda od 1.6 milijardi dolara za žrtve govora mržnje.
“Moj otac bi bio živ da je Facebook zaustavio širenje mržnje”
Jedan od podnositelja peticije rekao je da je njegov otac, etiopski
akademik, bio meta rasističkih poruka prije ubojstva u studenom 2021. te
da Facebook nije uklonio postove unatoč pritužbama.
“Da je Facebook samo zaustavio širenje mržnje i ispravno moderirao
objave, moj bi otac još uvijek bio živ. Tužit ću Facebook na sudu kako
više nitko ne bi patio kao moja obitelj. Tražim pravdu za milijune
svojih sugrađana Afrikanaca oštećenih Facebookovim profiterstvom i
ispriku za ubojstvo mog oca”, rekao je Abrham Meareg, koji je etnički
Tigrajanac i akademik poput svog oca.
Objave koje pozivaju na mržnju i nasilje
U veljači je analiza koju su proveli Ured za istraživačko novinarstvo
(TBIJ) i Observer otkrili da je Facebook dopuštao korisnicima da
objavljuju sadržaje koji potiču nasilje kroz mržnju i dezinformacije,
unatoč tome što su bili svjesni da izravno pomažu u raspirivanju
napetosti u Tigraju, gdje su tisuće umrle, a milijuni poginuli raseljeni
od izbijanja rata krajem 2020.
Istraživanje je pokazalo da je jedna objava lokalnog influencera,
koja poziva ljude da “očiste” područje od pristaša tigrajskih snaga,
ostala četiri mjeseca nakon što je prijavljena tvrtki. Obitelj
Gebremichaela Teweldemedhina, tigrajskog draguljara otetog prošlog
prosinca, vjeruje da je su te i druge slične objave rezultirale mnogim
napadima na Tigrajce u Gondaru, gradu u regiji Amhara.
Amnesty International jedna je od sedam organizacija koje podržavaju
tužbu. “Širenje opasnog sadržaja na Facebooku leži u srcu Metine težnje
za profitom, budući da su njeni sustavi dizajnirani da zadrže
angažiranost korisnika. Ovaj pravni postupak značajan je korak u
traženju odgovornosti Mete za njezin štetan poslovni model”, rekla
je Flavia Mwangovya, zamjenica regionalnog direktora Amnestyja.
Jedna od zaposlenica Amnestyja, Fisseha Tekle, podnositeljica je
peticije u ovom slučaju. “U Etiopiji se ljudi oslanjaju na društvene
medije za vijesti i informacije.
Zbog mržnje i dezinformacija na Facebooku, branitelji ljudskih prava
također su postali mete prijetnji i okrutnosti. Iz prve sam ruke vidio
kako je dinamika na Facebooku štetila mom radu na ljudskim pravima i
nadam se da će ovaj slučaj ispraviti neravnotežu”, rekla je Tekle, piše
Guardian.
Facebook: Nismo dobili tužbu
Glasnogovornik Facebooka Ben Walters rekao je za Associated Press da
tvrtka ne može komentirati tužbu jer ju nije dobila. Podijelio je
općenitu izjavu tvrtke.
“Imamo stroga pravila koja određuju što je, a što nije dopušteno na
Facebooku i Instagramu. Govor mržnje i poticanje na nasilje protivni su
ovim pravilima i puno ulažemo u timove i tehnologiju koja nam pomaže
pronaći i ukloniti ovaj sadržaj. Facebook nastavlja razvijati svoje
sposobnosti za hvatanje sadržaja koji krše pravila Facebooka na
najraširenijim jezicima Etiopije”, stoji u priopćenju.
Facebook je 2018. godine priznao da nije učinio dovoljno da spriječi
poticanje nasilja i govora mržnje protiv Rohindža, muslimanske manjine u
Mjanmaru.
Neovisno izvješće koje je Meta naručila pokazalo je da je “Facebook
postao sredstvo za one koji žele širiti mržnju i nanijeti štetu, a
objave su povezane s nasiljem izvan mreže”. Kompaniju je također
kritizirao UN zbog njene vodeće uloge u mogućem genocidu.
Index