Evropska komisija izradila je Evropski zakon o slobodi medija kako bi ojačala zaštitu novinara, naročito u zemljama u kojima su mediji bili napadnuti, poput Mađarske i Poljske, prenosi Guardian.
Međutim, nacrt prijedloga ovog Zakona, koji će se sljedeće sedmice naći pred članovima Evropskog parlamenta, sadrži kontroverzne odredbe prema kojima bi bio dozvoljen nadzor nad novinarima radi zaštite nacionalne bezbjednosti.
U junu ove godine, aktivisti su bili šokirani kada su saznali da su se države članice složile da se špijunski softver može instalirati na kompjutere ili telefone novinara, uz dodatne ovlasti za špijuniranje članova porodice i profesionalnih kontakata novinara ukoliko je to opravdano.
Francuska je nedavno optužena za napad na slobodu medija nakon što je policija uhapsila novinarku Ariane Lavrilleux nakon izvještaja o procurjelim dokumentima u kojima se navodi da su francuske obavještajne službe korištene za ciljanje krijumčara koji djeluju u Egiptu.
Prošle godine francuski obavještajni istražitelji potvrdili su da je špijunski softver Pegasus pronađen na telefonima trojice novinara, uključujući višeg člana osoblja na TV kanalu France 24.
Chloé Berthélémy, službenica za politiku i kampanje pri European Digital Rights, rekla je da je ono što se događa u Francuskoj u vezi sa zakonima o nadzoru izuzetno zabrinjavajuće, ali da nije novo, jer Francuska ima vlastiti zakonodavni okvir već dugi niz godina u pogledu ovlasti nadzora.
Borci za slobodu medija traže da se ovakav nacrt povuče, jer smatraju da se radi o pokušaju Francuske i drugih država članica EU da uvedu kontroverzne zakone koji bi dopustili špijuniranje novinara, čime bi se ugrozili, ne samo novinari, već i njihovi izvori.
Ako budu usvojeni, zakoni bi ugrozili povjerljive izvore hiljada novinara koji rade u EU i stranih dopisnika iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i šire koji se nalaze u Evropi.
Aktivisti za slobodu medija pozvali su na odbacivanje nacrta prijedloga, nazvavši ga “poveljom autoritarnih njuškala”.
“Špijunski softver se ni pod kojim okolnostima ne može smatrati nužnim ili razmjernim prema zakonu EU”, rekli su aktivisti iz nevladine organizacije Article 19, zagovaračke grupe European Digital Rights i Evropske federacije novinara.
Evropska federacija novinara (EFJ), koja predstavlja više od 300.000 novinara u 45 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, optužila je čelnike EU da “opasno zanemaruju” načela slobode medija.
EFJ je rekao da je ovaj potez “udarac na slobodu medija” koji bi “novinare još više izložio opasnosti” nego što jesu. Davanje vladama ovlasti da postavljaju špijunski softver na telefone novinara na temelju “nacionalne sigurnosti” imalo bi “jeziv učinak na zviždače” i druge izvore, upozoravaju.
“Previše dobro znamo kako se obrana nacionalne sigurnosti zloupotrebljava za opravdavanje kršenja slobode medija”, navodi se u saopštenju, pozivajući Evropski parlament da “spasi” nacrt zakona od ove prijetnje.
Prema trenutnom nacrtu, države članice bi mogle hakovati telefone novinara ako sumnjaju da bi njihovi izvori mogli razgovarati s kriminalcima umiješanim u bilo šta što država smatra prijetnjom.
Dok aktivisti žele da se odredba o špijuniranju u cijelosti odbaci, vodeći zastupnici Evropskog parlamenta kažu da je potreban nijansiraniji pristup, jer je špijunski softver dopušten u ograničenim okolnostima prema nacionalnim zakonima u državama članicama EU-a.
“Apsolutna zabrana špijunskog softvera za novinare” ne bi “popravila stvari”, rekla je Ramona Strugariu, zastupnica u Evropskom parlamentu i izvjestiteljica parlamentarnog odbora za Evropski zakon o slobodi medija.
Umjesto toga, od članova Evropskog parlamenta tražiće se da glasaju za protutežu zaštitnim mjerama koje će precizirati da policija i agencije za nacionalnu sigurnost ne smiju koristiti špijunski softver protiv novinara ako to kompromituje njihove aktivnosti.
Strugariu je rekla: “Špijunski softver je i dalje alat koji je dopušten u vrlo specifičnim situacijama vezanim uz nacionalnu sigurnost, pa sve dok je špijunski softver dopušten, vlada će ga koristiti.”
Evropska komisija takođe je jasno dala do znanja da ne podržava odredbu o špijunskom softveru kakva trenutno stoji. “Ne možemo dati dozvolu za špijuniranje”, rekla je ove sedmice potpredsjednica Věra Jourová.
Sljedeće sedmice svi zastupnici Evropskog parlamenta glasaće o nacrtu koji je proizašao iz pregovora njihovih odbora. Ako se amandmani usaglase, nacrt će se vratiti Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji na raspravu sa zastupnicima u Evropskom parlamentu.
Ovo je potencijalno bojno polje na kojem se zastupnici Evropskog parlamenta i Komisija sukobljavaju s nacionalnim vladama koje podržavaju korištenje špijunskog softvera.